| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1979
Autor: Domaći
Jezik: srpski, engleski
Naslov Kalakača : rezultati istraživanja naselja starijeg gvozdenog doba kod Beške 1971-1974. godine / [uvodni tekst Predrag Medović ; katalog Dragutin Vilotijević ; prevod na engleski Aleksandar Nejgebauer ; fotografije Bratislav Lukić]
Vrsta građe katalog
Jezik srpski, engleski
Godina 1979
Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Muzej grada Novog Sada, 1979 (Novi Sad : Prosveta)
Fizički opis 43 str., [10] str. s tablama : ilustr. ; 24 cm
Drugi autori - osoba Medović, Predrag, 1930-2021 (autor dodatnog teksta)
Vilotijević, Dragutin (drugo)
Nejgebauer, Aleksandar (prevodilac)
Lukić, Bratislav (fotograf)
Zbirka Edicija Kataloga izložbi / Muzej grada Novog Sada ; katalog 5
Napomene Tekst na srp. i engl. jeziku.
Predmetne odrednice Arheološka nalazišta -- Kalakača -- Gvozdeno doba
Kalakača je jedno od najznačajnijih praistorijskih nalazišta u Srbiji, smešteno u ataru Beške, na desnoj obali Dunava, oko četiri kilometra severoistočno od sela, u neposrednoj blizini beščanskog mosta i trase autoputa Beograd–Novi Sad. Lokalitet se nalazi na višim lesnim terasama iznad Dunava, na prirodno zaštićenom položaju pogodnom za naseljavanje.
Naselje pripada periodu prelaza iz kasnog bronzanog u rano gvozdeno doba i datuje se približno od sredine X do sredine VIII veka pre nove ere. U arheološkoj literaturi Kalakača je toliko značajna da je po njoj nazvan poseban kulturni horizont – „kalakački horizont“ – u okviru bosutske kulturne grupe starijeg gvozdenog doba.
Prva zaštitna arheološka istraživanja sprovedena su između 1972. i 1974. godine prilikom izgradnje mosta preko Dunava i autoputa, a nova istraživanja obavljena su 2003–2004. tokom proširenja saobraćajnice i izgradnje drugog mosta. Tada je otkriven veći broj ukopanih objekata, jama, ekonomskih građevina i ostataka naselja.
Na lokalitetu je pronađeno više od dve stotine objekata, među kojima dominiraju silosi i žitne jame za skladištenje hrane, dok manji broj predstavljaju kružne kolibe sa centralnim stubom. Nalazi ukazuju da je stanovništvo živelo pre svega od zemljoradnje, uz stočarstvo i lov. Posebno su značajni ostaci žitarica i brojni skladišni objekti, zbog čega je Kalakača često opisivana kao jedno od najvažnijih svedočanstava o privredi ranog gvozdenog doba u Podunavlju.
Među pokretnim nalazima dominira keramika: amfore, pitosi, zdele, šolje i manje posude, često ukrašene karakterističnim ornamentima u obliku slova „S“. Upravo su ti nalazi omogućili arheolozima da izdvoje posebne kulturne osobine stanovništva koje je živelo na ovom prostoru početkom gvozdenog doba.
Kalakača se smatra jednim od ključnih nalazišta za proučavanje početaka upotrebe gvožđa u južnom delu Panonske nizije. Zbog svog značaja upisana je među kulturna dobra od velikog značaja Republike Srbije i predstavlja jedno od referentnih nalazišta za proučavanje praistorije Podunavlja.
Tags: Kalakača, Beška, Podunavlje, gvozdeno doba, bronzano doba, bosutska kultura, arheologija Vojvodine, praistorijska naselja, žitne jame, Dunav, Srem, kulturno dobro od velikog značaja.
MG P20 (N)