Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 362
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Vinča se nalazi na 14 km udaljenosti od Beograda, pored puta Beograd–Smederevo i poznata je po nalazima praistorijskog lokaliteta Belo brdo izuzetne arheološke vrednosti. Administrativno pripada gradskoj opštini Grocka grada Beograda. Prema popisu iz 2011. bilo je 6.779 stanovnika.
Istorija
Praistorijski lokalitet Belo brdo je na samoj obali Dunava i predstavlja svetski poznato arheološko nalazište sa ostacima, velikog neolitskog naselja, u kulturnom sloju debljine 10,5 m i zahvata površinu od 10 hektara. Tokom iskopavanja, 1908. godine pod vođstvom čuvenog profesora Beogradskog univerziteta dr Miloja Vasića, otkrivene su brojne kuće, zemunice sa ostacima materijalne kulture praistorijskog čoveka.
Svaki od nataloženih praslojeva, koji obeležava pojedine faze života u Vinči (u razdoblju od oko 4500. do 3200. pre naše ere), sadrži prave riznice najraznovrsnijih predmeta: oruđe i oružje od kamena i kosti, posuđe za svakodnevnu upotrebu, bogato dekorisane ritualne vaze, veliki broj antropomorfnih i zoomorfnih figurina, nakit od raznih vrsta materijala i bezbroj drugih predmeta i umetničkih dela izrađenih u samoj Vinči ili pribavljenih iz udaljenih oblasti - iz srednje Evrope, donjeg Podunavlja ili sa Mediterana.
Vinčanska kultura prostirala se oko 4000. godine pre naše ere, na teritoriji većoj od teritorije bilo koje neolitske kulture u Evropi. Pojedina njena naselja premašila su veličinom i brojem žitelja ne samo sva istovremena neolitska naselja, već i prve gradove znatno kasnije nastale u Mesopotamiji, Egeji i Egiptu.
Vinčanska kultura bila je u zenitu razvoja do 3800. godine p. n.e., sve dok se nisu pojavile zajednice koje su razvile nove privredno-društvene odnose, zasnovane na stočarstvu i obradi bakra i zlata.
Pored arheološkog nalazišta, Vinča je poznata i po manastiru Vavedenje iz XV veka, kao i Institutu za nuklearna ispitivanja `Vinča`. Na teritoriji naselja Vinča nalazi se i jedna od najvećih divljih deponija u Srbiji.
Ovde se nalazi OŠ „Nikola Tesla“ Vinča.
Demografija
U naselju Vinča živi 4536 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,7 godina (37,0 kod muškaraca i 38,5 kod žena). U naselju ima 1831 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,18.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika....