Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 321
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Sadržaj:
Puni tekst
Etruščanska knjiga Zagrebačke mumije - Značenje te povijesna i lingvistička vrijednost dokumenta
(str. 0-0)
Il libro etrusco della mummia di Zagabria - Significato e valore storico e linguistico del documento
(str. 1-8)
Massimo Pallottino
Izvorni znanstveni članak
Rezultati novih istraživanja u Smiljanu
(str. 129-140)
Die Ergebnisse neuer Forschungen in Smiljan
(str. 0-0)
Lidija Bakarić
Izvorni znanstveni članak
Neobjavljeni okovi i jezičci nakitnog stila Blatnica iz Arheološkog muzeja u Zagrebu
(str. 217-228)
Unveröffentlichte Beschläge und Riemenzungen im Verzierungsstil Blatnica im Archäologischen Museum in Zagreb
(str. 0-0)
Katica Simoni
Izvorni znanstveni članak
Lateres siscienses (ad CIL III 11378 - 11386)
(str. 203-216)
Lateres siscienses (ad CIL III 11378 - 11386)
(str. 0-0)
Robert Matijašić
Izvorni znanstveni članak
Minijaturna brončana kompozicija s likom Dijane iz Siska
(str. 187-202)
The miniature bronze composition from Sisak with the figure of Diana
(str. 0-0)
Ante Rendić-Miočević
Izvorni znanstveni članak
Etruščanski i umbrijski novci u Arheološkom muzeju u Zagrebu
(str. 179-186)
Etruscan and Umbrian coins from the Archaeological Museum in Zagreb
(str. 0-0)
Zdenka Dukat, Ivan Mirnik
Izvorni znanstveni članak
Grčko-helenistička keramika iz Starog Grada na Hvaru
(str. 147-178)
Greek-Hellenistic pottery from Stari Grad on the island of Hvar
(str. 0-0)
Branka Migotti
Izvorni znanstveni članak
Latenske žvale iz Slavonskog Kobaša
(str. 141-146)
Latènetrensen aus Slavonski Kobaš
(str. 0-0)
Dubravka Balen-Letunić
Izvorni znanstveni članak
Naseobinski objekti na nekim gradinama u Lici
(str. 107-128)
Siedlungsfunde von einigen Wallburgen in der Provinz Lika
(str. 0-0)
Ružica Drechsler-Bižić
Izvorni znanstveni članak
K heuristici Zagrebačke lanene knjige
(str. 0-0)
Zur Heuristik des Liber linteus Zagrabiensis
(str. 9-16)
Ambros Josef Pfiffig
Izvorni znanstveni članak
O nalazu lubanje mačke među fragmentima vijenca Zagrebačke mumije
(str. 105-106)
On the scull of a cat found among the fragments of the wreath of the `Zagreb` Mummy
(str. 0-0)
Nikola Tvrtković
Izvorni znanstveni članak
Analiza klasičnih rendgenograma Zagrebačke mumije
(str. 0-0)
X-ray analysis of the Zagreb Mummy
(str. 99-104)
Branko Plavšić, Janko Hančević
Izvorni znanstveni članak
Određivanje starosti Zagrebačke lanene knjige metodom radioaktivnog ugljika
(str. 0-0)
Radiocarbon dating of the Liber linteus Zagrabiensis
(str. 83-98)
Dušan Srdoč, Nada Horvatinčić
Izvorni znanstveni članak
Rekonstrukcija Zagrebačke lanene knjige ili povoja Zagrebačke mumije
(str. 0-0)
Die Rekonstruktion des Liber linteus Zagrebiensis oder die Mumienbinden von Zagreb
(str. 73-82)
Mechtild Flury-Lemberg
Izvorni znanstveni članak
Liber linteus Zagrabiensis
(str. 41-72)
Liber linteus Zagrabiensis
(str. 0-0)
Ivan Mirnik, Ante Rendić-Miočević
Stručni rad
Etruščanski culs* `vrata` i odlomak VIII 1-2 Zagrebačke lanene knjige
(str. 0-0)
Etruskisch culs* `Tor` und Abschnitt VIII 1-2 des Zagreber liber linteus
(str. 17-40)
Helmut Rix
Izvorni znanstveni članak
Analiza klasičnih rendgenograma zagrebačke mumije
(str. 102-103)
X-ray analysis of the Zagreb Mummy
(str. 99-103)
Branko Plavšić, Janko Hančević
Izvorni znanstveni članak
Arheologija (od grčkih reči αρχαίος = star, (u savremenom grčkom i prastar) i λόγος = nauka, reč, misao) je nauka koja izučava materijalne ostatke, tj. sve uočljive tragove ljudskih delatnosti radi upoznavanja njihove sadržine u određenom vremenu i prostoru, kao i njihovog značenja u određenom socijalnom, ekonomskom i istorijskom okruženju. Iako je uobičajeno da se njeno proučavanje vezuje za „starine“, tj. za davnu prošlost, njome je obuhvaćeno vreme od najstarijih materijalnih ostataka, pa sve do današnjih dana.[1]
Po svom sadržaju i ciljevima arheologija je društveno-istorijska naučna disciplina. Po naučnim izvorima i metodi rada arheologija je istovremeno i egzaktna nauka, što znači da se bazira na materijalnim ostacima (pokretnim i nepokretnim) potpomažući se pritom, ako ih ima, pisanim izvorima radi što boljeg testiranja hipotezâ. Njen osnovni i trajni cilj takvog načina rada jeste upoznavanje čoveka kao inteligentnog člana ljudskog društva, stvaraoca i tvorca kontinuirane kulturne evolucije.[2]
Arheologija poseduje određene metode u izučavanju prošlosti ljudi. Pored toga oslanja se i na ceo niz drugih, pomoćnih naučnih disciplina kao što su: geologija, paleontologija, antropologija, etnologija, antička istoriografija, hemija i dr.[3] Na arheologiju se može gledati i kao na društvenu nauku i humanističku nauku. Ovo zavisi od paradigme koja se posmatra.[4]
Rezultati i plodovi arheoloških istraživanja postižu svoj cilj ako postanu pristupačni, vidljivi i razumljivi ne samo stručnjacima, nego i svima onima čiju pažnju privlači arheologija kao izrazito socijalna i antropološka nauka.[5]
Arheologija i društvene nauke
Arheologija, koja se u novije doba sve više vezuje uz antropologiju a ne istoriju kako je to bilo uobičajeno u prethodnom razdoblju i to naročito u Evropi, proučava ljudska društva i objekte koje su ona ostavila za sobom. To naročito dolazi do izražaja tokom proučavanja praistorije o kojoj su gotovo uvek jedina svedočanstva njeni materijalni ostaci (npr. oruđa od kamena, kosti i metala, keramika, ostaci arhitekture, itd.). Pored praistorije arheologija se bavi i proučavanjem istorijskih perioda, to jest perioda u kojima postoje pisani izvori, i ona u tom slučaju uglavnom ima ulogu pomoćne istorijske nauke. Iako su neki od njenih spektakularnijih otkrića glavni znak prepoznavanja arheologije, takvi su nalazi srazmerno retki i najčešće nedovoljno dokumentovani tako da oni vrlo često nemaju veliku vrednost sa stanovišta naučne arheologije. Moderna arheologija se zasniva na timskom radu i detaljnom dokumentovanju i analizi svih nalaza (uključujući tu i informacije o prirodnoj sredini, ljudske ostatke, arhitekturu, artefakte, biofakte, itd.) i njihovih asocijacija u cilju što preciznijeg rekonstruisanja ljudskih kultura i uopšte ljudskog života u prošlosti....