| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1986
ISBN: 97
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Autor: Sima Trojanović
Izdavač: Prosveta, Beograd
Edicija: Biblioteka Baština (Knjiga 21)
Godina: 1986
Obim: 319 str.
Sadržaj knjige je prikazan na fotografijama.
Knjiga „Psihofizičko izražavanje srpskog naroda poglavito bez reči“ je kapitalno antropološko i etnološko delo Sime Trojanovića iz 1935. godine. Ovo istraživanje detaljno opisuje neverbalnu komunikaciju, gestove, mimiku i tradicionalne simbole kod Srba.
Autor analizira način na koji se ljudi sporazumevaju telom, pokretima i znacima bez upotrebe artikulisanog govora.
Knjiga obuhvata teme kao što su pozdravljanje, klanjanje, zakletve, mimika, tetoviranje, usklici, sporazumevanje signalima, nemušti jezik i narodna simbolika.
Originalno ju je objavila Srpska kraljevska akademija u Beogradu 1935. godine u okviru Srpskog etnografskog zbornika.
Sima Trojanović (1862–1935) bio je prvi srpski školovani antropolog i jedan od osnivača moderne srpske etnologije. Svojim radom postavio je naučne temelje za proučavanje narodnog života, običaja i telesnih karakteristika stanovništva na Balkanu.
Rođen je 2. februara 1862. godine u Šapcu, gde je završio osnovnu školu i nižu gimnaziju.
Prirodne nauke i antropologiju studirao je u Hajdelbergu, Cirihu i Lozani, a doktorirao je filozofiju u Hajdelbergu. Nakon povratka u Srbiju radio je kao gimnazijski profesor, a zatim i kao prvi kustos i upravnik Etnografskog muzeja u Beogradu. Za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije izabran je 1921. godine, a preminuo je u Beogradu 21. novembra 1935. godine.
Kao dugogodišnji upravnik, organizovao je sistematsko prikupljanje etnoloških predmeta širom srpskih zemalja.
Uveo je savremene evropske metode u proučavanje narodne ishrane, odevanja, rituala i neverbalne komunikacije.
Pored studije o psihofizičkom izražavanju, napisao je kapitalna dela Starinska srpska jela i pića (1896), Vatra u običajima i životu srpskog naroda (1930) i Glavni srpski žrtveni običaji (1911).
Na koricama Prosvetinog izdanja iz 1986. godine se nalazi bakrorez nemačkog grafičara i ilustratora Kristijana Gotfrida Hajnriha Gajslera (Christian Gottfried Heinrich Geißler, 1770–1844).
Kristijan Gotfrid Hajnrih Gajsler bio je poznati nemački bakrorezac i ilustrator iz Lajpciga s kraja 18. i početka 19. veka, čuven po etno-grafikama i prikazima narodnih nošnji i običaja evropskih naroda.
On je izradio čitav niz bakroreza sa motivima iz Srbije i Balkana (poput prikaza Karađorđa i ustaničkog starešine, srpskih ratnika, trgovaca i ljudi u narodnim nošnjama), koji su u Evropi služili kao vizuelna svedočanstva o životu i držanju ljudi sa ovih prostora.
Zbog izuzetne preciznosti u prikazivanju položaja tela, gestikulacije, načina odevanja i oružja Srba iz tog perioda, njegov bakrorez je odabran kao savršena vizuelna ilustracija za Trojanovićevu studiju o neverbalnom izražavanju.