Godina izdanja: 149
ISBN: 149
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Autor - osoba Marek, Kurt Wilchelm, 1915-1972 = Marek, Kurt Vilhelm, 1915-1972
Naslov Bogovi, grobovi i učenjaci : roman o arheologiji / C. W. Ceram ; [preveo Stanislav Šimić]
Jedinstveni naslov Götter, Gräber und Gelehrte. srpski jezik
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 1955
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Matica hrvatska, 1955 (Zagreb : `Ognjen Prica`)
Fizički opis 420 str., XXXI str. s tablama, [4] str. s geogr. kartama : ilustr. ; 22 cm
Drugi autori - osoba Šimić, Stanislav, 1904-1960 (prevodilac)
Šimić, Stanislav, 1904-1960 (prevodilac)
Zbirka Biblioteka opće kulture / Matica hrvatska
Napomene Prevod dela: Götter, Gräber und Gelehrte / C. W. Ceram
Pravo ime autora: Kurt Vilhelm Marek
Tablice vremena i rodova: str. 359-389
Bibliografija: str. 391-398
Registar.
Predmetne odrednice Arheološka istraživanja -- Grčka -- Bliski istok -- Centralna Amerika

Pravi kvalitet i neprolazni šarm ove knjige leži u: u njenom duhu. On je, ne slučajno, sadržan već u Ceramovom podnaslovu: „roman o arheologiji“. Bogovi, grobovi i naučnici zaista jesu roman, ili bolje rečeno, zbirka priča o arheologiji, i to priča shvaćenih na bezvremenski, večit, iskonski način.
Svaka naučna disciplina ima svoju istoriju, a istorije ideja, pa ni istorija arheologije, nisu statične i zaleđene u vremenu. I istorije ideja i disciplina imaju svoju prošlost, čije je nepoznavanje podjednako štetno kao i nepoznavanje prošlosti uopšte. Ceramova knjiga Bogovi, grobovi i naučnici važan je reper u istoriografiji arheologije. Prvo izdanje pojavilo se 1949. a jugoslovenskoj publici postalo je dostupno 1955. godine. Od tada je ona u svetu doživela brojna izdanja, a autor ju je, do sedamdesetih godina XX veka više puta prepravljao i dopunjavao u skladu s novim dostignućima u arheologiji. Od poslednjeg Ceramovog izdanja, međutim, arheologija je znatno uznapredovala u teorijskom i metodološkom pogledu, a naravno i ogromnim brojem novih arheoloških otkrića. Dopunjavanje Ceramove knjige novim prodorima u arheološkoj nauci bilo bi nezahvalan i jalov posao, pošto bi narušilo osnovnu strukturu i intenciju knjige, a to je da prenese čitaocima jedinstveno duhovno iskustvo ranih arheologa i njihovih velikih otkrića. Ono bi, takođe, poremetilo i razumevanje autorovog čitanja arheologije, nastalo polovinom prošlog veka. Naime, ne samo da se velika arheološka otkrića XVIII, XIX i XX veka moraju kontekstualizovati, odnosno razumeti u kontekstu svog vremena i tadašnjem društvenom, političkom i ideološkom sistemu (za šta se u ovoj knjizi pobrinuo autore), već je nužno i jednu ovako značajnu knjigu o istoriji arheologije, nastalu polovinom prošlog veka, takođe sagledati u dijahronoj perspektivi. Knjiga Bogovi, grobovi i naučnici bila je izuzetno značajna i uticajna u svom vremenu. Budila je maštu čitalaca, postavljala standarde i okvire recepcije arheološke nauke u javnosti, a umnogome je bila i ostala standardno referentno arheološko delo, pa i univerzitetski udžbenik.



Kurt Wilhelm Marek (20. siječnja 1915. – 12. travnja 1972.), najpoznatiji pod pseudonimom C. W. Ceram, bio je njemački novinar, urednik u Rowohlt Verlagu i autor poznat po svojim popularnim djelima o arheologiji.[1] Odlučio se pisati pod pseudonimom - pisanjem vlastitog imena unatrag kao ananim i latiniziranjem K kao C - kako bi izbjegao povezanost sa svojim ranijim radom kao propagandista Trećeg Reicha.

Ceram je rođen u Berlinu. Tijekom Drugog svjetskog rata bio je član Propagandatruppe. Njegova djela iz tog razdoblja uključuju Wir hielten Narvik, 1941., i Rote Spiegel - überall am Feind. Von den Kanonieren des Reichsmarschalls – Crvena ogledala - Svugdje u kontaktu s neprijateljem. O topnicima Reichsmarschalla, 1943.

Godine 1949. Ceram je napisao svoju najpoznatiju knjigu, Götter, Gräber und Gelehrte — objavljenu na engleskom kao Gods, Graves and Scholars: The Story of Archaeology — prikaz povijesnog razvoja arheologije. Objavljena na 28 jezika, Ceramova knjiga na kraju je tiskana u više od 5 milijuna primjeraka i još uvijek se tiska. Njegov prvi članak ove vrste bio je o epigrafiji pod naslovom: O dešifriranju nepoznatog pisma i objavljen je u Berliner Illustrierte (1935.).

Ostale knjige autora uključuju The Secret of the Hettes (1956.), March of Archaeology (1958.) i The First American (1971.), knjigu o drevnoj sjevernoameričkoj povijesti. Koristeći svoje pravo ime, objavio je Yestermorrow: Notes on Man`s Progress (1961.); Hands on the Past: The Pioneer Archaeologists Tell Their Own Story (1966.).

Kurt Marek bio je zaslužan za objavljivanje knjige `Žena u Berlinu`, anonimnih memoara Njemice koju su silovali vojnici Crvene armije.[2]

Umro je u Hamburgu 1972. u dobi od 57 godina.

Nagrada Ceram za arheologiju nosi ime po njemu.