| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Post Express |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem |
| Grad: |
Beograd-Ralja, Beograd-Sopot |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: ddd
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Bronislav Malinovski - Argonauti Zapadnog Pacifika
udzbenički format
tvrd povez
1979g
470 strana
Ilustrovana
Omot iskrzan i lepljen, knjiga u dobrom stanju ima jedva osetan miris cigare
SADRŽAJ:
Predgovor Dž. Dž. Frejzer
Predgovor autora
UVOD: PREDMET, METOD I OBIM OVOG ISTRAŽIVANJA
I Plovidba i trgovina na Južnim Morima; Kula. II - Metod u etnografiji. III - Otpočinjanje terenskog istraživanja. Neke zbunjujuće teškoće. Tri uslova za uspeh. IV - Život u šatoru među urođenicima. Mehanizam `dolaženja u dodir` sa njima. V - Aktivni metodi istraživanja. Red i doslednost u urođeničkim kulturama. Metodološke konsekvence ove istine. VI - Formulisanje načela plemenske konstitucije i anatomije kulture. Metod zaključivanja na osnovu statističke akumulacije neposrednih činjenica. Korišćenje preglednih shema. VII - Prikazivanje bliskih dodira sa urođeničkim životom i različitih tipova ponašanja. Metod sistematskog fiksiranja impresija; detaljnog, postupnog beleženja. Značaj ličnog učešća u urođeničkom životu. VIII - Praćenje uobičajenog načina mišljenja i osećanja. Corpus inscriptionum Kiriwinensium. IX - Kratak pregled rečenog. Urođenikovo videnje sveta
I ZEMLJA I ŽITELJI PODRUČJA KULE
I - Rasne podele na istočnoj Novoj Gvineji. Zeligmanova (Seligman) klasifikacija. Urođenici Kule. II - Podela u okviru oblasti Kule. III - Izgled istočnog dela Nove Gvineje. Sela južnih Masima, običaji i društvene institucije. IV - Arhipelag Antrkasto. Plemena Dobu. Mitološke asocijacije u vezi sa njihovom zemljom. Neki od njihovih običaja i institucija. Vračanje. Pogled na žalo Sarubvojne. V Plovidba na sever. Grupa ostrva Amfleta. Divljaci monopolisti
II URODENICI TROBRIJANSKIH OSTRVA
I- Dolazak na koralna ostrva. Prvi utisci o urođenicima. Neke značajne pojave i njihovo dublje značenje. II - Položaj žene; njen život i ponašanje pre i posle braka. III - Dalje ispitivanje sela. Obilazak predela. Polja i zemljoradnja. IV - Radna sposobnost urođenika; njihovi motivi i podsticaji za rad. Magija i rad. Digresija o Primitivnoj Ekonomiji. V-Poglavištvo: moć putem bogatstva; plutokratska zajednica. Popis različitih provincija i političke podele na Trobrijanima. VI-Totemizam, solidarnost klanova i rodbinske veze. VII Duhovi mrtvih. Ogroman značaj magije. Crna magija. Vrači koji šetaju i leteće veštice. Zlokobni gosti sa juga i epidemije. VIII - Istočni susedi Trobrijandana. Preostale oblasti Kule
III SUŠTINA KULE
I - Sažeta definicija Kule. II - Ekonomski karakter Kule. III - Razmena predmeta; pojam vajgu`a. IV - Osnovna pravila i aspekti Kule: sociološki aspekt (partnerstvo); pravac kretanja; priroda vlasništva u Kuli; diferencijalni i integralni efekti ovih pravila. V - Čin razmene; njegovo regulisanje; kako ovaj čin osvetljava posesivne i »>komunističke« težnje urođenika; opis samog čina; molidbeni darovi. VI - Aktivnosti povezane sa Kulom i njeni sekundarni aspekti: gradnja kanua; propratna trgovina njen pravi odnos prema Kuli; ceremonijal, mitologija i magija povezani sa Kulom; veza pogrebnih tabua i raspodela sa Kulom
IV KANUI I PLOVIDBA
I - Vrednost i značaj kanua za urođenika. Njegov izgled, utisak koji ostavlja i osećanja koja izaziva kod onih koji ga koriste ili poseduju. Romantična atmosfera koju urođenik vezuje za njega. II - Analiza gradnje kanua zavisno od njegove funkcije. Tri vrste kanua na Trobrijanskim ostrvima. III-V - Sociologija velikih kanua (masava). III (A) Društvena organizacija posla pri gradnji kanua; podela funkcija; magijsko uređenje rada. IV - (B) Sociologija vlasništva nad kanuom; toli-odnos; tolivaga, `starešina` ili `vlasnik` kanua; četiri privilegije i funkcije tolivaga. V (C) - Društvena podela uloga pri okupljanju posade i plovidbi kanuom. Statistički podaci o brodovlju na Trobrijanima.
V CEREMONIJALNA GRADNJA KANUA VAGA
I - Gradnja kanua kao deo zbivanja Kule. Magija i mitologija. Pripremanje i ceremonijalne faze gradnje, kanua. II - Prva faza: isterivanje šumskog duha Tokvaj; prenošenje debla; dubljenje debla i magija pove zana sa tim. III- Druga faza: uvodni obredi magije za Kulu; urođenik rešava probleme gradnje; puzavica vajugo; magična bajailca koja se izgovara nad njom; zaptivanje; tri magična egzorcizma. IV - Neke opšteprimedbe o dve faze građenja kanua i propratnoj magiji. Bulubvalata (zla magija) za kanu. Rezbarenje provne ploče. Dobuanski i muruanski tipovi prekomorskih kanua
VI PORINUĆE KANUA I OBREDNO POSECIVANJE PLEMENSKA EKONOMIJA NA TROBRIJANIMA
I - Postupak i magija pri porinuću. Provna trka (tasasoria). Opis porinuća i tasasoria viđenih na plaži Kaulukuba. Razmišljanja o nestajanju starih običaja pod evropskim uticajem. II - Digresija o sociologiji rada: organizacija posla; oblici kolektivnog posla; plaćanje rada. III - Običaj ceremonijalnog posećivanja (kabigidoja); lokalna trgovina koja se obavlja u takvim prilikama. IV-VII- Digresija o poklonima, plaćanjima i razmeni. Odnos urođenika prema bogatstvu. Želja za pokazivanjem. Zadobijanje društvenog prestiža na osnovu bogatstva. Motivi za gomilanje hrane; vilamalja (magija za obilje). Odnos prema jamima. Psihologija jedenja. Psihološka analiza vrednosti proizvedenih dobara. V Motivi za razmenu. Davanje kao zadovoljavanje taštine i pokazivanje moći. Zabluda o `ekonomski izolovanoj individui«` ili `domaćinstvu`. Odsustvo dobiti pri razmeni. VI - Razmena poklona i trampa. Pregled darova, plaćanja i komercijalnih transakcija: 1. Jednostavni darovi; 2. običajna davanja koja se uzvraćaju neredovno i bez stroge ujednačenosti; 3. plaćanje za učinjene usluge; 4. pokloni koji se uzvraćaju u strogo ekvivalentnom obliku; 5. razmena materijalnih dobara za privilegije, titule i nematerijalne posede; 6. ceremonijalna trampa sa odloženim plaćanjem; 7. čista i jednostavna trgovina. VII - Ekonomske obaveze koje odgovaraju različitim društvenim vezama; tabela osam vrsta društvenih odnosa koje karakterišu određene ekonomske obaveze
VII POLAZAK NA PREKOMORSKI POHOD
Opis pozornice zbivanja na Sinaketi. Lokalne poglavice. Uzbuđenje u selu. Socijalna diferencijacija grupe koja kreće na put. Magijski obredi povezani sa opremanjem i tovarenjem kanua. Obred sulumvoja. Magični svežanj (lilava). Delovi kanua i bajalica gebobo. Pozdravljanje na žalu
VIII PRVO ZAUSTAVLJANJE FLOTE NA MUVA
I-Definicija uvalaku (ceremonijalnog takmičarskog pohoda). II Sagali (ceremonijalna raspodela) na Muva. Magija za plovidbu.
IX PLOVIDBA PO RUKAVCU PILOLU
I - Predeo. Mitološka geografija okolnih područja. Plovidba: vetrovi; navigacija; tehnika plovidbe kanuom i opasnosti plovidbe. III Običaji i tabui vezani za plovidbu. Privilegovan položaj izvesnih pod-klanova. IV Verovanje u strašna čudovišta koja vrebaju u moru
X PRIČA O BRODOLOMU
I - Leteće veštice, mulukavuzi ili jojova: suština verovanja; počeci i obrazovanje jojova (veštice); tajanstvenost koja okružuje ova zbivanja; način delovanja ovih veštica; stvarni slučajevi. II - Leteće veštice na moru i u slučajevima brodoloma. Druge opasnosti. Magija kajga`u način njenog delovanja. III - Opis pripremnih obreda magije kajga`u. Navođenje nekih bajalica. IV - Priča o brodolomu i spasenju. V - Bajalica za veliku ribu spasioca. Mit i magijska formula Tokulubvajdoga
XI NA AMFLETIMA SOCIOLOGIJA KULE
Dolaženje na Gumazilu. Primer Kula-razgovora. Trobrijanđani u dužoj poseti Amfletima. II - Sociologija Kule: 1. sociološka ograničenja učešća u Kuli; 2. veze partnerstva; 3. ulaženje u Kula-odnose; 4. učešće žena u Kuli. III - Urodenici na Amfletima: njihovo zanatstvo i trgovina; grnčarstvo; uvoz gline; tehnologija pravljenja lonaca; komercijalne veze sa okolnim oblastima. IV - Tokovi migracija i kulturni uticaji u tim područjima
XII NA TEVARI I SANAROI - MITOLOGIJA KULE
I - Plovidba pod okriljem Kojatabua. Ljudožderi iz neispitane džungle. Trobrijanska predanja i legende o njima. Istorija i pesma o Gumagabu. II - Mitovi i stvarnost: značenje koje mit daje predelu; granica razlike između mitskih i stvarnih zbivanja; magična snaga i magična atmosfera; tri sloja trobrijanskih mitova. III-V-Mitovi Kule. III - Pregled mitologije Kule i njene geografske rasprostranjenosti. Priča o Gere`u sa Mujuve (ostrvo Vudlark). Dve priče o Tokosikuni iz Digumenu i Gumazile. IV Kudajuri, mit o letećem kanuu. Komentar i analiza tog mita. Asocijacija između kanua i letećih veštica. Mitologija i klan Lukuba. Mit o Kasabvajbvajreti o ogrlici Gumakarakedakeda. Poređenje ovih priča. VI - Sociološka analiza mitova: uticaj mitova Kule na urođeničke poglede; mitovi i običaji. VII Potvrđenja između mita i stvarnosti. VIII Priča, prirodni spomenici i religiozni ceremonijal vezani za mitske ličnosti Atu`a`ine, Aturamo`a i njihove sestre Sinatemubadije`i. Druge stene sa sličtradicijom
XIII NA ŽALU SARUBVOJNE
I-Zaustavljanje na žalu. Magija za lepotu. Navođenje nekih bajanja. Bajalica za tu`uja (trubu od školjke). II Magijski napad na Koja. Psihološka analiza ove magije. III - Gvara (tabu) i bajalica Ka`ubana`i
XIV KULA NA DOBU TEHNIČKI VIDOVI RAZMENE
I - Prijem na Dobu. II Glavne transakcije Kule i propratni pokloni i razmene: neka opšta razmišljanja o vodećim silama Kule; pravila glavne transakcije; vaga (uvodni dar) i jotile (uzdarje); molidbeni darovi (pokala, kvajpolu, kaributu, korotomna); posrednički darovi (bazi) i završni, zaključni dar (kudu); drugi predmeti koji se ponekad razmenjuju u okviru glavne transakcije Kule (doga, samakupa, beku); komercijalna čast i etika u Kuli. III Odvijanje Kule na Dobu: moljenje partnera; magija kvojgapani; propratna trgovina; lutanja Bojovanaca po Dobu oblasti
XV PUTOVANJE KUĆI - VAĐENJE I OBRAĐIVANJE ŠKOLJKE KALOMA
I - Posete učinjene pri povratku. Neki dobijeni predmeti. II - Vađenje školjke spondilus u laguni Sanaroa i domaćim vodama: njen opšti karakter i propratna magija; mit Kaloma; celovita priča o tehničkim vidovima, ceremonijalu i magiji za ronjenje na školjke. III Tehnologija, ekonomija i sociologija proizvodnje diskova i ogrlica od školjki. IV Tanarere, izlaganje ulova. Povratak flote na Sinaketu
XVI VRAĆANJE POSETE DOBUANACA SINAKETI
I - Uvalaku (ceremonijalni pohod) sa Dobu na južnu Bojovu: pripreme na Dobu i Sinaroi; pripreme na Gumazili; uzbuđenje, širenje i priticanje novosti; dolazak dobuanske flote do Nabvagete. II- Pripreme na Sinaketi za prijem gostujuće flote. Dolazak Dobuanaca. Prizor kod mesta Kajkujava. Ceremonijalno dočekivanje. Govori i darovi. Trodnevni boravak Dobuanaca na Sinaketi. Način života. Razmena darova i trgovina. III Povratak kući. Rezultati pokazani prilikom tanarere.
XVII MAGIJA I KULA
Predmet bojovanske magije. Njena veza sa svim vitalnim delatnostima i sa neobjašnjivim vidovima stvarnosti. II - V - Urodeničko shvatanje magije. II-Metodi dolaženja do magijskih znanja. III - Urođeničko viđenje izvora magije. Njen prvobitni karakter. Nepojmljivost spontanog nastajanja magije za urođenike. Magijska snaga čoveka, a ne sile prirode. Magija i mit i njihova nadnormalna atmosfera. IV - Magijske delatnosti: bajalice i obredi; veza između ova dva činioca; bajalice koje se izgovaraju neposredno, bez propratnih obreda; bajalice praćene jednostavnim obredima natapanja; bajalice praćene ritualima prenošenja; bajalice praćene obredima nuđenja i prizivanja; zaključak ovog pregleda. V - Mesto u ljudskom telu na kojem se čuva magija. VI Uslovi koji se tiču izvođača. Tabui i pravila. Sociološki položaj. Stvarno nasleđivanje i magijska filijacija. VII - Definisanje sistemske magije. `Sistemi` magije za kanu i magije za Kulu. VIII- Nadnormalni i natprirodni karakter magije emocionalne reakcije urođenika na određene oblike magije; karijala (magijska znamenja); uloga duhova predaka; urodenička terminologija. IX - Ceremonijalno poimanje magije. X - Institucija tabua, podržana magijom. Kajtubutabu i kattapaku. XI Kupovanje određenih oblika magije. Plaćanje za magijske usluge. XII - Kratak zaključak
XVIII SNAGA REČI U MAGIJI NEKE LINGVISTIČKE ČINJENICE
I - Proučavanje lingvističkih činjenica u magiji radi osvetljavanja urođeničkih predstava o snazi reči. II Tekst bajalice vajugo sa bukvalnim prevodom. III Lingvistička analiza njene u`ula (uvoda). IV Glasovna tehnika izgovaranja bajalice. Analiza tapvana (glavnog dela i dogina (završnog dela). V - Tekst bajalice Sulumvoja i njegova analiza. VI-XII- Lingvističke činjenice koje se odnose na druge bajalice pomenute u ovoj knjizi i neke opšte napomene. VI - Bajalica tokvaj i uvodne fraze bajalica za kanu. VIII Završni deo (dogina) ovih bajailca. IX U`ula mvazila bajalice. X-Tapvana i dogina ovih bajalica. XI - Bajalice kajga`u. XII - Zaključci rezultata ovih lingvističkih pregleda. XIII Tvari koje se koriste za ove magijske obrede. - XIV XVIII- Analize nekih ne -magijskih lingvističkih tekstova u cilju ilustracije etnografskog metoda i urođeničkog načina mišljenja. XIV Opšte napomene o izvesnim vidovima metoda. XV - Tekst broj 1, njegov bukvalni i slobodni prevod XVI - Komentar. XVII- Tekstovi broj 2 i 3, prevedeni i prokomentarisani
XIX KOPNENA KULA
I - To`uluva, poglavica Kirivine, u poseti Sinaketi. Opadanje njegove moći. Neka melanholična razmišljanja o ludosti uništavanja urođeničkog poretka stvari i potkopavanja urođeničke vlasti kakvo sada preovlađuje. II - Podela na `Kula-zajednice`; tri tipa Kule u zavisnosti od ovih podela. Prekomorska Kula. III - Kopnena Kula između dve `Kula-zajednice` i unutar takvih celina. IV - `Kula-zajednice` na Bojovi (Trobrijanska ostrva)
XX POHODI IZMEĐU KIRIVINE I KITAVE
I, II - Opis pohoda sa Kirivine na Kitavu. I - Utvrdivanje datuma i pripreme u oblastima. II - Pripreme za put. Polazak sa žala Kaulukuba. Plovidba. Analogije i razlike između ovih pohoda i pohoda sa Sinakete na Dobu. Ulaženje u selo. Joulavada običaj. Boravak na Kitavi i povratak. III - So`i (pogrebna svečanost) u istočnim oblastima (od Kitave do Mujuve) i njene veze sa Kulom
XXI PREOSTALE GRANE I OGRANCI KULE
I - Kratak pregled puteva između ostrva Vudlark (Murua ili Muruva) i Inženjerskih ostrva, kao i između ovih drugih i Dobu. II - Obična trgovina između ovih zajednica. III - Ogranci Kule; trgovački pohodi između zapadnih Trobrijana (Kavatara i Kajleula) i zapadnih ostrva Antrakasto. IV - Proizvodnja mvali narukvica od školjki). V - Preostale grane i ogranci Kule. Ulazak vajgu`a u prsten Kule
XXII ZNAČENJE KULE