pregleda

Nastanak i funkcija kulture - Geza Rohajm


Cena:
370 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Plaćanje: PostNet (pre slanja)
Pouzećem
Grad: Beograd-Savski venac,
Beograd-Savski venac
Prodavac

Aktion (64)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 78

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1976
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Geza Rohajm ( mađ. Roheim Geza ; 12. septembar 1891 — 7. jun 1953 ) je bio mađarski psihoanalitičar i antropolog.

Neki ga smatraju najznačajnijim antropologom-psihoanalitičarom [1], često se pripisuje kao osnivač oblasti psihoanalitičke antropologije; bio je prvi psihoanalitički školovani antropolog koji je sproveo terenska istraživanja; a kasnije razvio opštu kulturnu teoriju.

Život
Jedino dete bogate budimpeštanske porodice, Rohajm je studirao geografiju i antropologiju na univerzitetima u Lajpcigu, Berlinu i konačno u Budimpešti, gde je doktorirao 1914. Godine 1919. postao je prvi profesor antropologije na Univerzitetu u Budimpešti i član lokalnog psihoanalitičkog društva.

Rohajma je analizirao Šandor Ferenci i postao analitičar u Budimpeštanskom institutu za psihoanalizu.[2] Pošto je bio Jevrej, bio je primoran da napusti Mađarsku 1939. godine, uoči Drugog svetskog rata. Nastanio se u Njujorku; i u nemogućnosti da se vrati u Mađarsku pod kontrolom komunista posle rata, proveo je ostatak života u Njujorku.

Iako se nije mogao udobno uklopiti u akademske antropološke krugove u SAD – uprkos tome što je dobio podršku od ličnosti kao što su Margaret Mid i Edvard Sapiro[3] – Rohajm je tamo slobodno objavljivao i predavao na privatno organizovanom seminaru.

Rad
Rohajm je najpoznatiji po svom devetomesečnom boravku (i njegove supruge Ilonke) u luteranskoj misiji Hermansburg u centralnoj Australiji ili blizu nje 1929. godine – putovanju koje je izazvalo veliko interesovanje u psihoanalitičkim krugovima [zašto?] [4] – i po njegovom kasnijem radu. spisi o narodu Arrernte i Pitjantjatjara. Njegovo istraživanje je korišćeno da podrži Ernesta Džonsa u njegovoj raspravi sa Bronislavom Malinovskim o postojanju Edipovog kompleksa u matrilinearnim društvima.[5]

Takođe je radio na terenu u Melaneziji, rodnoj Severnoj Americi i na Rogu Afrike.

Njegova teorija kulture je istakla njenu ukorenjenost u dugom periodu zavisnosti maloletnika kod ljudi, što je omogućilo mogućnost istraživanja i igre.

Predmete šaljem isključivo putem pošte i Post Express-a.


Predmet: 77532161
Geza Rohajm ( mađ. Roheim Geza ; 12. septembar 1891 — 7. jun 1953 ) je bio mađarski psihoanalitičar i antropolog.

Neki ga smatraju najznačajnijim antropologom-psihoanalitičarom [1], često se pripisuje kao osnivač oblasti psihoanalitičke antropologije; bio je prvi psihoanalitički školovani antropolog koji je sproveo terenska istraživanja; a kasnije razvio opštu kulturnu teoriju.

Život
Jedino dete bogate budimpeštanske porodice, Rohajm je studirao geografiju i antropologiju na univerzitetima u Lajpcigu, Berlinu i konačno u Budimpešti, gde je doktorirao 1914. Godine 1919. postao je prvi profesor antropologije na Univerzitetu u Budimpešti i član lokalnog psihoanalitičkog društva.

Rohajma je analizirao Šandor Ferenci i postao analitičar u Budimpeštanskom institutu za psihoanalizu.[2] Pošto je bio Jevrej, bio je primoran da napusti Mađarsku 1939. godine, uoči Drugog svetskog rata. Nastanio se u Njujorku; i u nemogućnosti da se vrati u Mađarsku pod kontrolom komunista posle rata, proveo je ostatak života u Njujorku.

Iako se nije mogao udobno uklopiti u akademske antropološke krugove u SAD – uprkos tome što je dobio podršku od ličnosti kao što su Margaret Mid i Edvard Sapiro[3] – Rohajm je tamo slobodno objavljivao i predavao na privatno organizovanom seminaru.

Rad
Rohajm je najpoznatiji po svom devetomesečnom boravku (i njegove supruge Ilonke) u luteranskoj misiji Hermansburg u centralnoj Australiji ili blizu nje 1929. godine – putovanju koje je izazvalo veliko interesovanje u psihoanalitičkim krugovima [zašto?] [4] – i po njegovom kasnijem radu. spisi o narodu Arrernte i Pitjantjatjara. Njegovo istraživanje je korišćeno da podrži Ernesta Džonsa u njegovoj raspravi sa Bronislavom Malinovskim o postojanju Edipovog kompleksa u matrilinearnim društvima.[5]

Takođe je radio na terenu u Melaneziji, rodnoj Severnoj Americi i na Rogu Afrike.

Njegova teorija kulture je istakla njenu ukorenjenost u dugom periodu zavisnosti maloletnika kod ljudi, što je omogućilo mogućnost istraživanja i igre.
77532161 Nastanak i funkcija kulture - Geza Rohajm

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.