Cena: |
Želi ovaj predmet: | 4 |
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Kljajićevo, Sombor |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1979
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Totemizam danas - Klod Levi Stros
pecatirana ,izlizane korice ,ima salotejpa po koricama
Autor - osoba Lévi-Strauss, Claude
Naslov Totemizam danas / Klod Levi Stros ; [preveli Ivan Čolović, Boško Čolak-Antić]
Jedinstveni naslov ǂLe totemisme ǂaujourd`hui
Vrsta građe knjiga ; odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 1979
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Beogradski izdavačko-grafički zavod, 1979 (Beograd : Beogradski izdavačko-grafički zavod)
Fizički opis 140 str. ; 17 cm
Drugi autori - osoba Čolović, Ivan
Čolak-Antić, Boško
Zbirka ǂBiblioteka ǂXX vek ; 37
ISBN (Broš.)
Napomene Prevod dela: Le totemisme aujourd`hui / Claude Lévi-Strauss
Bibliografija: str. 137-140.
Predmetne odrednice Totemizam
Klod Levi-Stros (fr. Claude Lévi-Strauss; 28. novembar 1908, Brisel – 30. oktobar 2009, Pariz) bio je francuski antropolog i filozof, zagovarač strukturalističkog pristupa socijalnoj antropologiji.
Levi-Stros je proširio polje antropologije, uveo je nove koncepte proučavanja kulturnih obrazaca, ponašanja, mišljenja, posebno mitova u primitivnim i modernim društvima. Po struci je bio etnolog, a sebe je smatrao antroplogom, odnosno socijalnim antropologom. Polazio je od pretpostavke da su mnogi kulturni obrasci – kao oni koji se mogu naći u mitovima i jeziku zapravo ukorenjeni u bazičnim strukturama svesti.
Levi-Stros tvrdi, da se u različitim kulturama, lingvističkim šemama i mitovima i legendama, naziru imenitelji koji su zajednički celoj ljudskoj vrsti.
Studirao je filozofiju i pravo na Sorboni.
Klod Levi-Stros rođen je u Briselu, Belgija, 1908. godine, ali je odrastao u Parizu. Njegov otac je bio slikar. Studirao je na Pariskom univezitetu pravo i filozifiju; tačnije diplomirao je prava ali je odbranio profesuru iz filozofije. Njegova lektira obuhvata dela „velikana francuske sociološke škole` - verovatno Sen Simona, Konta, Dirkema, Mosa. Takođe se strasno zanimao za geologiju, proučavao je isto tako, prvo psihoanalizu, a potom marksizam.
U periodu od 1934-1937. radio je kao profesor sociologije na Univezitetu u Sao Paolu. U nekoliko kratkih navrata putovao je u unutrašnjost Brazila, gde se bavio etnografskim istraživanjima; proučavajući prvo Mbaja (ili Guaycurü) a zatim i Bororo Indijance među kojima je i živeo neko vreme.
Godine 1936. napisao je prvi napis iz antropologije; članak na 45 stranica posvećen društvenoj organizaciji Bororo Indijanaca.
Pošto je dao ostavku na službu na Univerzitetu u Sao Paolu (u periodu od 1938 do 1939), dobio je novčanu pomoć francuske vlade za organizovanje jedne veće ekspedicije u centralni Brazil. U početku su sa Levi-Strosom sarađivala dva naučnika koji su se bavili drugim vrstama istraživanja. Grupa je napustila svoju bazu u Kuiabi juna 1938. i do kraja te godine stigla do mesta gde se sastaju reke Madera i Mekido. Sve što je Levi- Stros napisao o Nambikvara i Tupi-Kavahib Indijancima verovatno se zasniva na ovom iskustvu.
Preko Martinika i Portorika 1941. otputovaće za Njujork, gde će raditi kao nastavnik na Novoj školi za društvena istraživanja. Ovo mesto za njega su otvorili Robert Loui, E. Metro i Maks Askoli. U SAD je upoznao lingvistu strukturalistu Romana Jakobsona. Njihova saradnja dovela je do formiranja posebnog teorijsko-metodološkog pravca u antropologiji koji je nazvan strukturalizam. Levi-Stros se u Francusku vratio 1947. Od 1959. do odlaska u penziju 1982. predavao je na College de France, nakon čega je nastavio da se bavi aktivnim naučnim i intelektualnim radom. Bio je član Francuske akademije, na poziciji 29, u periodu 1973-2009. Bio je, takođe, član Američke akademije za umetnost i nauku, Američkog filozofskog društva i Kraljevskog antropološkog instituta.
(mala donja ladnica ,u hodniku