| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
MK14
67683) JOVAN SKERLIĆ , Vukosava Milojević , Beograd 1937 ,
Vukosava Milojević je autorka prve temeljne i naučne monografije o Jovanu Skerliću, objavljene u Beogradu 1937. godine. Ova knjiga predstavlja značajan temelj u proučavanju Skerlićevog književnog i kritičarskog rada.
Sadržaj:
Predgovor
Knjiga prva: Život i uticaji
Poreklo. Otac. Mati.
Prvi uticaji: Vasa Pelagić, Jovan Jovanović Zmaj
Đačka družina „Nada`
Drugi deo: Docniji uticaji. Skerlićev duhovni lik u to doba
Svetozar Marković
Gospodin Bogdan Popović
Žan Mari Gijo
Skerlićev duhovni lik u to doba
Treći deo. Školovanje i život na strani
Žorž Renard
Gustav Lanson
Četvrti deo. Život i rad u našoj sredini
Smrt
Knjiga druga. Duhovne osobine
Skerlić nije bio matematički duh
Skerlić slika u širokim potezima
Skerlić je bio pregalac, delatnik
Skerlić kao vođ, učitelj
Pristrasnost
Knjiga treća. Osnovne Skerlićeve ideje
U zdravom telu zdrav duh
Sloboda volje
Pesimizam ili optimizam?
Realizam koji je prožet idealizmom
Suvremenost
Slobodan mislilac
Knjiga četvrta. Delo.
Radovi iz najranije mladosti
Radovi iz francuske književnosti
Zašto se Skerlić posvećuje srpskoj književnosti
Radovi iz srpske književnosti
Skerlić o našoj sredini.
Naučni duh i metod rada kod Skerlića
Književni dar
Stil
Zaključak
Dodatak
Biografija radova Jovana Skerlića
Bibliografija radova o Jovanu Skerliću
Indeks osobenih imena
O autorki: Rođena je u Šapcu 9. novembra 1898. godine,
Vukosava Milojević je bila prva žena sa balkanskih prostora koja je odbranila doktorat na prestižnoj pariskoj Sorboni sa ozbiljnom filozofskom temom.
Njena doktorska disertacija nosila je naziv `Teorija strasti Senault-a i hrišćanski moral u Francuskoj u 17. veku`.
Čuvena srpska filozofkinja Ksenija Atanasijević pisala je 1936. godine o njenom doktoratu sa velikim oduševljenjem. Istakla je da je rad pisan sa „izuzetnom neposrednošću“, da potvrđuje njen „izrađeni književni ukus i oštar logički duh“, te da daje izuzetan doprinos rasvetljavanju francuskog klasicizma. Nakon povratka u zemlju, Vukosava se posvetila proučavanju domaće književnosti. Godine 1937. objavila je pomenutu monografiju o Jovanu Skerliću.
Za razliku od drugih savremenica (poput Pauline Lebl Albala, koja je o Skerliću pisala izrazito lično i memoarski), Vukosava Milojević je Skerliću pristupila kao nepristrasna naučnica i dokumentaristkinja. Smatra se da je upravo njen rad postavio najčvršće analitičke temelje za razumevanje njegovog kritičarskog opusa.
Iako je posedovala titulu doktora nauka sa Sorbone i vrhunski govorila francuski jezik, u decenijama nakon Drugog svetskog rata njeno ime je retko pominjano u vodećim jugoslovenskim naučnim krugovima. Radovi su joj uglavnom citirani usputno, u fusnotama drugih istraživača. Vukosava je provela drugu polovinu života povučeno, daleko od prestoničkih kulturnih dešavanja.
Preminula je u novembru 1985. godine u naselju Umka nadomak Beograda, u svojoj 87. godini.
Suprotno npr. Midhatu Begiću (1911–1983), naučniku koji je u Francuskoj doktorirao na Skerliću (Begić, 1963) i kome je ubrzo, 1964–1967, povodom 50 godina Skerlićeve smrti, posvećena uloga priređivača Skerlićevih Sabranih dela, koji je sudove Vukosave Milojević ocenio kao subjektivne (Begić, 1966, str. 17), Mirjana D. Stefanović smatra da je Milojević „veoma objektivna u svojim sudovima“ (Stefanović, 2015, str. 68). Osim toga, Stefanović je prvi put skrenula pažnju, doduše u fusnoti, da su istraživači posle Drugog svetskog rata često plagirali otkrića Vukosave Milojević „gotovo je ni ne spominjući“ (Stefanović, 2015, str. 68).To mišljenje Mirjane D. Stefanović o naučnom plagiranju Vukosave Milojević može biti istinit odgovor o razlozima kasnijeg brisanja imena ove naučnice, nepoznavanja i nepriznavanja njenog doprinosa srpskoj univerzitetskoj i književnoj kritici.
mek povez, format 15,5 x 23,5 cm , ćirilica, 248 strana