| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
U odličnom antikvarnom stanju, kolekcionarski primerak.
Autor - osoba Ćopić, Branko, 1915-1984
Naslov Planinci : novele / Branko Ćopić
Vrsta građe kratka proza
Jezik srpski
Godina 1940
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Srpska književna zadruga, 1940 (Beograd : D. Gregorić)
Fizički opis 112 str. ; 20 cm
Zbirka Savremenik Srpske književne zadruge ; ǂkolo ǂ10 ; ǂbr. ǂ39, ǂknj. ǂ3.
SADRŽAJ:
Prijatelji 7
Onaj sedmi – nepoznati 11
Poklonici zmaja 16
Zemlja koje nema 20
Dvadesetorica ispod zvona 26
Pozivnica 31
Slijepi mladoženja 35
Dobri ljudi 39
Rastanak 43
Ukradeni sin 47
Kiša 52
Prijatelj Nikole Putnika 56
Ni slavan ni strašan 60
Kod bolesne rođake 65
Spomenik 70
Burencе rakije 74
Kradljivci 79
Junaštvo staroga kovača 83
S one druge strane 88
Poslije svadbe 93
Đuranova snaga 98
Đurin dobri bog 102
Planinci 107
Branko Ćopić (Hašani kod Bosanske Krupe, 1. januar 1915 – Beograd, 26. mart 1984) bio je srpski i jugoslovenski književnik, pripovedač, romansijer, pesnik i pisac za decu, jedan od najčitanijih i najvoljenijih autora jugoslovenske književnosti 20. veka. Rođen je u selu Hašani, pod planinom Grmeč, u tadašnjoj Austrougarskoj. Rano je ostao bez oca, pa su u njegovom odrastanju važnu ulogu imali majka Soja, deda Rade i stric Nidžo, čiji su likovi i pripovedački dar ostavili dubok trag u njegovom književnom stvaralaštvu. Osnovnu školu završio je u rodnom kraju, nižu gimnaziju pohađao je u Bihaću, a učiteljske škole u Banjoj Luci, Sarajevu i Karlovcu. Studirao je filozofiju i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde je diplomirao 1940. godine. Još kao student počeo je da objavljuje pripovetke, a prvu knjigu, zbirku „Pod Grmečom“, objavio je 1938. godine. Usledile su zbirke „Borci i bjegunci“ (1939) i „Planinci“ (1940), kojima se afirmisao kao darovit pripovedač krajiškog života. Tokom Drugog svetskog rata pridružio se partizanskom pokretu i radio kao ratni dopisnik, a iskustva rata, stradanja i narodnooslobodilačke borbe postala su važna tema njegovih posleratnih dela. Posle oslobođenja živeo je u Beogradu i profesionalno se posvetio književnosti. Pisao je romane, pripovetke, pesme, humorističku i satiričnu prozu, kao i brojna dela za decu. Među njegovim najpoznatijim knjigama nalaze se „Prolom“ (1952), „Doživljaji Nikoletine Bursaća“ (1956), „Orlovi rano lete“ (1957), „Ne tuguj, bronzana stražo“ (1958), „Gluvi barut“ (1957), „Osma ofanziva“ (1964), „Bašta sljezove boje“ (1970) i „Delije na Bihaću“ (1975). Posebno mesto u njegovom stvaralaštvu zauzimaju dela za decu, među kojima su „Ježeva kućica“, „Doživljaji mačka Toše“, „Magareće godine“, „Slavno vojevanje“ i „Bitka u Zlatnoj dolini“. Ćopićeva proza odlikuje se toplinom, humorom, lirizmom, živopisnim narodnim govorom i izrazitim pripovedačkim darom. Njegovi junaci najčešće su obični ljudi, seljaci, deca, borci, zanesenjaci i osobenjaci, čije sudbine prikazuje s mnogo razumevanja i saosećanja. Iza vedrine i komičnih situacija često se kriju melanholija, nostalgija za detinjstvom i zavičajem, kao i svest o prolaznosti i ljudskoj patnji. Zbog satirične „Jeretičke priče“, objavljene 1950. godine, našao se na udaru tadašnjih političkih vlasti, ali je nastavio da neguje kritički odnos prema društvenim pojavama i ljudskim slabostima. Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti od 1968. godine i dobitnik brojnih književnih priznanja, među kojima su NIN-ova nagrada za roman „Ne tuguj, bronzana stražo“ 1958. godine, Zmajeva nagrada, Sedmojulska nagrada i Njegoševa nagrada. Njegova dela prevedena su na mnoge jezike i doživela su brojna izdanja, a pojedina su adaptirana za film, televiziju i pozorište. Poslednje godine života proveo je u Beogradu, gde je 26. marta 1984. izvršio samoubistvo. Branko Ćopić ostao je jedan od najznačajnijih pripovedača srpske književnosti, čije delo predstavlja jedinstven spoj narodnog humora, poetske imaginacije, humanizma i tragičnog osećanja života.
MG P44 (L)