ISBN: 150
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Pecat!


Lika i Krbava I
Horvat Rudolf
Sažetak

Rudolf Horvat: Lika i Krbava I

Povijesne slike, crtice i bilješke



„Lika i Krbava: povijesne slike, crtice i bilješke (Knjiga I – Opći dio)“ je istorijsko-geografska studija hrvatskog istoričara i političara dr Rudolfa Horvata, premijerno objavljena 1941. godine u Zagrebu, u izdanju Matice hrvatske.Ovo delo predstavlja važan regionalni hroničarski pregled i podeljeno je u dva sveska (knjige), pri čemu je prva knjiga fokusirana na opšte istorijske tokove, geopolitičke promene i društveni razvoj ove dve istorijske regije.



Rudolf Horvat (Koprivnica, 14. 3. 1873. — Zagreb, 25. 5. 1947.) hrvatski povjesničar, književnik i političar.

Biografija
Završio je osnovnu školu u Koprivnici, a gimnaziju u Varaždinu i Zagrebu. Upisao se na Bogoslovni fakultet u Zagrebu, ali je nakon dvije godine prešao na Filozofski gdje je, 1896. god. diplomirao povijest i zemljopis. Prvi posao dobio je u Osječkoj realnoj gimnaziji. Horvat je bio opredjeljen za opoziciju (protiv Hedervarya) pa dolazi na listu nepoćudnih vladi, te ga premještaju na Realnu gimnaziju u Zemun, gdje je prijeteljevao sa Stjepanom Radićem i gdje su zajedno napraviti ideju o osnivanju HSS-a. Zatim je premješten na nižu gimaziju u Petrinji, gdje piše prve velike radove. Nakon sedam molbi za premještaj tek 1907. god. prelazi u Zagreb na Donjogradsku realnu gimnaziju. Njegovo neslaganje s hrvatsko-srpskom koalicijom, koja je imala vlast i sve jača orijentacija prema Stjepanu Radiću bili su uzrokom što je ostao bez profesorske službe i bez šansi za zaposlenje u Državnom arhivu u Zagrebu. Sva svoja istraživanja financirao je sam i bez ikakve državne pomoći. Događaji do kojih je došlo poslije atentata na Stjepana Radića stvorili su kod njega uvjerenje u potrebu izgradnje samostalne države Hrvatske, pa se njegovo pisanje u tom vremenu opet okreće politici.U tom periodu povremeno piše za Jutarnji list priče iz prošlosti s određenom tematikom. U to vrijeme, 1929.i 1930. urednik Jutarnjeg lista je bio Josip Horvat novinar i publicist rođen u Čepinu. Godine 1937. osnovao je povijesno društvo Hrvatski rodoljub. Kad je osnovana NDH, Horvat se pridružuje kvinslinškom ustaškom saboru, a 1944. godine imenovan je redovitim profesorom historije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1942. izdao je knjigu `Hrvatska na mučilištu`, posvećenu stradanjima Hrvata u novijoj povijesti. Zbog svoje suradnje i podrške kvislinškom fašističkom režimu NDH završava u zatvoru nakon oslobođenja Hrvatske 1945. godine, gdje i umire 1947. godine.