| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
ISBN: Gar
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Tabak ne rasecen, znaci nije ni koriscena!
Zgon ili kulučenje van mesta stanovanja (od srednjega veka do današnjih dana)
Milan Z. Vlajinac
Izdavač: Zadužbina Velimira-Vece Longinovića, Beograd 1932; Srpski etnografski zbornik: knj. XLIX
mek povez, strana 468, 24cm
„Zgon ili kulučenje van mesta stanovanja (od srednjega veka do današnjih dana)“ je kapitalna etnografska i istorijsko-pravna studija istaknutog srpskog naučnika, agronoma i etnologa Milana Z. Vlajinca. Knjiga je objavljena 1932. godine u Beogradu, u okviru prestižnog Srpskog etnografskog zbornika (knjiga XLIX) pod okriljem Srpske kraljevske akademije i Zadužbine Velimira-Vece Longinovića.
Definicija zgona i kulučenja: Knjiga predstavlja detaljan „prilog istoriji narodnog života i rada“. Fokusira se na istorijski i pravni fenomen prinudnog rada besplatne radne snage — kulučenja (kuluka) i „zgona“, odnosno obaveze seljaka da obavljaju poljoprivredne i fizičke poslove izvan svog matičnog mesta stanovanja za potrebe vladara, feudalaca ili države.Hronološki obuhvat: Vlajinac pedantno prati ovaj fenomen kroz vekove, počevši od srednjovekovne Srbije (analizirajući Dušanov zakonik i povelje), preko perioda osmanske vladavine na Balkanu, pa sve do modernijeg doba i prve polovine XX veka.Značaj za etnologiju i agrar: Autor ne posmatra rad samo kao ekonomsku kategoriju, već analizira kako su teški oblici prinudnog rada i sezonskih migracija oblikovali društvene odnose, seosku svakodnevicu, porodične tradicije i narodne običaje udruženog rada.
Dr Milan Z. Vlajinac (1877–1964) bio je ugledni srpski agronom, etnograf, leksikolog i profesor koji je dao nemerljiv doprinos razvoju srpske poljoprivrede i očuvanju narodne tradicije. Rođen je u Vranju u poznatoj trgovačkoj porodici Vlajinci, a školovao se u Beogradu i Nemačkoj.Odrastao je uz podršku svog dede Janje Vlajinca, čuvenog vranjskog industrijalca, a doktorirao je poljoprivredne nauke već u 25. godini na Univerzitetu u Haleu, sa tezom o agrarno-pravnim odnosima u srednjovekovnoj Srbiji...