ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Dr Rudolf Horvat - Pripovijesti iz hrvatske povijesti
Peti deo

Drustvo Svetog Jeronima, Zagreb, 1904.
Meki povez, 150 strana, pecati Opste pucke skole u Vukovini.
IZUZETNO RETKO IZDANJE!

Rudolf Horvat (Koprivnica, 14. 3. 1873. — Zagreb, 25. 5. 1947.) hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Biografija

Završio je osnovnu školu u Koprivnici, a gimnaziju u Varaždinu i Zagrebu. Upisao se na Bogoslovni fakultet u Zagrebu, ali je nakon dvije godine prešao na Filozofski gdje je, 1896. god. diplomirao povijest i zemljopis. Prvi posao dobio je u Osječkoj realnoj gimnaziji. Horvat je bio opredjeljen za opoziciju (protiv Hedervarya) pa dolazi na listu nepoćudnih vladi, te ga premještaju na Realnu gimnaziju u Zemun, gdje je prijeteljevao sa Stjepanom Radićem i gdje su zajedno napraviti ideju o osnivanju HSS-a. Zatim je premješten na nižu gimaziju u Petrinji, gdje piše prve velike radove. Nakon sedam molbi za premještaj tek 1907. god. prelazi u Zagreb na Donjogradsku realnu gimnaziju. Njegovo neslaganje s hrvatsko-srpskom koalicijom, koja je imala vlast i sve jača orijentacija prema Stjepanu Radiću bili su uzrokom što je ostao bez profesorske službe i bez šansi za zaposlenje u Državnom arhivu u Zagrebu. Sva svoja istraživanja financirao je sam i bez ikakve državne pomoći. Događaji do kojih je došlo poslije atentata na Stjepana Radića stvorili su kod njega uvjerenje u potrebu izgradnje samostalne države Hrvatske, pa se njegovo pisanje u tom vremenu opet okreće politici.U tom periodu povremeno piše za Jutarnji list priče iz prošlosti s određenom tematikom. U to vrijeme, 1929.i 1930. urednik Jutarnjeg lista je bio Josip Horvat novinar i publicist rođen u Čepinu. Godine 1937. osnovao je povijesno društvo Hrvatski rodoljub. Kad je osnovana NDH, Horvat se pridružuje kvinslinškom ustaškom saboru, a 1944. godine imenovan je redovitim profesorom historije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1942. izdao je knjigu `Hrvatska na mučilištu`, posvećenu stradanjima Hrvata u novijoj povijesti. Zbog svoje suradnje i podrške kvislinškom fašističkom režimu NDH završava u zatvoru nakon oslobođenja Hrvatske 1945. godine, gdje i umire 1947. godine.
Politički rad

Jedan od inicijatora osnivanja HPSS-a. Bio je član užeg vodstva HPSS-a odnosno HSS-a te njegov rizničar. Kasnije se razilazi s politikom koju je provodio Stjepan Radić i približava se ekstremističkim hrvatskim političkim opcijama. U više navrata biran za zastupnika u državnom parlamentu na listi HSS-a, nakon Drugoga svjetskog rata jugoslavenske vlasti su ga osudile i oduzele mu građanska i politička prava u trajanju od deset godina zbog njegovog sudjelovanja u vlasti fašističke NDH, te je ostao bez profesorske mirovine, a njegava djela se nisu smjela posve slobodno koristiti. Kroz propagandizaciju povijesnih rezultata u tiskanim medijima agitirao je za hrvatsku samostalnost. Priredio je više serija izvornih dokumenata iz hrvatske historije. Napisao je više književnih djela od kojih je dio objavljen u obliku knjiga. U gradovima u kojima je djelovao bio je organizator društvenog i kulturnog života, a napose u radu pjevačkih društava.
Djela

Djelujući između povijesti i politike nije iskoristio svoje pune mogućnosti ni na jednom polju, ali je njegov trag značajan u oba područja. Napisao je više od 50 knjiga o brojnim hrvatskim gradovima (Zagreb, Koprivnica, Varaždin, Petrinja, Virovitica itd.) i regijama (Lika, Krbava, Podravina, Međimurje, Slavonija itd.), ali i nekoliko uspjelih sinteza hrvatske historije. Napisao je jedinu sintezu historije hrvatskog gospodarstva koja je objavljena nakon raspada Jugoslavije (priredila ju je za tisak Mira Kolar - Dimitrijević koja je ujedno objavila Horvatovu bibliografiju).
Povijest Hrvatske I

`Borba Hrvata s Turcima za Petrinju`
`Povijest Hrvatske` 1904.
`Najnovije doba hrvatske povijesti` 1906.
`Povijest Međimurja` 1907.
`Politička povijest grada Rijeke` 1907.
`Varaždin koncem XVI. stoljeća` 1911.
`Izborna reforma u Hrvatskoj` 1917.
`Hrvati u Bačkoj, Bunjevci i Šokci` 1922.
`Hrvati i Srbi` 1923.
`Hrvatsko pitanje` 1923.
`Hrvatska Podravina` 1933.
`Slavonija` 1936.
`Povijest Đurđevca` 1940.
`Lika i Krbava` 1941.
`Hrvatska na mučilištu` 1942.
`Gradec kod Križevaca` 1942.
`Zagreb - povijest glavnog grada Hrvatske` 1943.
`Povijest slobodnog grada Koprivnice` 1943.
`Hrvatski državni liječnici u XVII. stoljeću`
`Povijest hrvatske trgovine`
`Povijest industrije u Hrvatskoj`

Grob Rudolfa Horvata na zagrebačkom Mirogoju.
Književna djela

`Pripovijesti ih hrvatske povijesti` u dva sveska izdana u Zagrebu 1903. i 1904.
Novela `Posljednji knez Slunjski`, Zagreb, 1913.
Roman `Tko će biti kralj`, Zagreb, 1914.