Godina izdanja: 1900 - 1949.
ISBN: 802
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Giga Barićeva (1940) je kapitalni modernistički, psihološki i društveni roman hrvatskog književnika Milana Begovića. Delo je prvobitno izlazilo kao feljton u novinama od 1930. do 1931. godine pod naslovom Giga Barićeva i njezinih sedam prosaca. Roman donosi detaljnu panoramu zagrebačkog visokog građanskog društva tokom i nakon Prvog svetskog rata.

Knjiga 1: Sedam prosaca – Prvi deo je smešten u posleratni Zagreb. Giga Barićeva živi kao „društvena udovica” jer joj je muž Marko nestao na ruskom frontu pre osam godina. Dok čeka vesti o njemu, oko nje se okuplja sedam različitih prosaca. Giga koristi svoju inteligenciju i šarm da ih drži na distanci, odbijajući da se preuda.Knjiga 2: Na ratištu – Ovaj tom predstavlja hronološki povratak unazad. Donosi istorijsku i naturalističku panoramu Prvog svetskog rata, raspad Austrougarske monarhije i prati Markove teške vojničke dane i sudbinu na frontu.Knjiga 3: Povratak – Završni deo donosi dramatičan zaplet kada se Marko iznenada vraća kući u Zagreb. Njegov povratak pokreće duboke psihološke sukobe, obostrano nepoverenje, bolesnu ljubomoru i potpunu nemogućnost ponovnog uspostavljanja bliskosti.



Milan Begović (Vrlika, 19. siječnja 1876. - Zagreb, 13. svibnja 1948.), hrvatski književnik.

Milan Begović rođen je u Vrlici, malom gradiću Dalmatinske zagore od oca Ivana, malog posjednika i majke Filomene rođ. Bressan. Školovanje nastavlja u Splitu u kojem je neko vrijeme (prije odlaska u Hamburg i Beč gdje se bavi dramaturgijom i režijom) radio kao nastavnik. Dobar dio života provodi u Zagrebu gdje živi i radi.

Ovima trima sredinama Begović se bavi u svojim djelima, a djetinstvo i kasniji boravci u Vrlici ostavljaju snažan i upečatljiv trag u nekim njegovim najboljim djelima. Znalac europske književnosti, te jedan od stvaralaca hrvatske moderne, intenzivnu književnu djelatnost razvija 20-ih i 30-ih godina kada nastaju njegova ponajbolja djela - drame `Božji čovjek`, `Pustolov pred vratima` i `Bez trećega`, komedija `Amerikanska jahta u splitskoj luci`, libreto za operu `Ero s onoga svijeta`, zatim opsežan društveni psihološki roman `Giga Barićeva` i povijesni roman `Sablasti u dvorcu` te veći broj novela, putopisa i feljtona.

Svakako, Begović je prvenstveno dramski pisac, a tek potom romanopisac i pjesnik. Umro je u Zagrebu 13. svibnja 1948. godine. Milan Begović autor je jednoga od žanrovski najraznovrsnijih i količinom najopsežnijih književnih opusa u prvoj polovici 20. stoljeća. U pedesetak godina dugom stvaralačkom vijeku pisao je mnogo i raznoliko, iz nadahnuća i `po zadatku`: od poezije i kritike, preko novela i romana, eseja i prijevoda, do drama i libreta... kao rijetko tko u njegovo doba, s iznimkom dominantnoga Miroslava Krleže, u čijoj je sjeni, iz mnogih razloga, književnih i izvanknjiževnih, ostao do kraja života. Temeljitu književnokritičku interpretaciju i konačan književnopovijesni sud Begovićevo djelo čeka sve do naših dana: tek prije koju godinu počeli su izlaziti prvi svesci potpunoga kritičkoga izdanja Sabranih djela Milana Begovića. Kad taj golemi znanstveni i nakladnički posao bude priveden kraju, bit će posve jasno da Begoviću, po stilskoj, žanrovskoj i tematskoj razvedenosti njegova opusa, ali i po antologijskim stranicama (osobito u novelistici, s paradigmatičnom novelom `Kvartet`, ili u romanu s opsežnom, složenom `Gigom Barićevom`), pripada jedno od najviših mjesta u povijesti moderne hrvatske književnosti.