ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Izdanje iz vremena NDH.
Veoma dobro očuvano.

Autor - osoba Samčúk, Ulás Oleksìîovič, 1905-1987
Naslov Za zemlju : roman-kronika iz ukrajinskog seljačkog života / Ulas Samčuk ; [preveli Ivan Vanjčik i Stanko Gašparović]
Vrsta građe roman
Jezik hrvatski
Godina 1941
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Savremena biblioteka, 1941 (Zagreb : C. Albrecht)
Fizički opis 283 str. ; 19 cm
Drugi autori - osoba Vanjčik, Ivan (prevodilac)
Gašparović, Stanko (prevodilac) (autor dodatnog teksta)
Zbirka Savremena biblioteka / urednik Slavko Batušić ; ǂgod. ǂ3, ǂknj. ǂ4 (28)
(Pl.)
Napomene Str. 5-9: Ulas Samčuk / St. G-ić.

„Za zemlju“ jedno je od najpoznatijih djela ukrajinskog književnika Ulasa Samčuka, pisca koji je u svojim romanima snažno tematizirao sudbinu ukrajinskog seljaka, društvene lomove i stradanja ukrajinskog naroda u burnom dvadesetom stoljeću. Roman je napisan u realističkom i epskom ključu, a zemlja u njemu nije samo materijalna vrijednost nego i simbol identiteta, opstanka, tradicije i čovjekove duboke vezanosti za rodni kraj. Samčuk prikazuje težak život ukrajinskog sela, sukobe među ljudima oko nasljeđa i imovine, ali i moralne dileme koje nastaju kada borba za zemlju postane borba za goli opstanak. U središtu romana nalaze se ljudi snažno povezani s prirodom i zemljom koju obrađuju, a kroz njihove sudbine autor prikazuje šire društvene i historijske procese koji su obilježili Ukrajinu.
Roman se često povezuje s velikom tradicijom istočnoevropske seoske proze, ali Samčukov stil odlikuju izrazita emocionalnost, lirizam i osjećaj za psihološke nijanse likova. Njegova proza nosi snažnu nacionalnu i humanističku dimenziju, zbog čega je bio jedan od najvažnijih ukrajinskih pisaca emigracije.
Ulas Samčuk (1905–1987) bio je ukrajinski književnik, novinar i publicist. Rođen je u selu Dermanj, u tadašnjoj Volinjskoj guberniji Ruskog Carstva. Školovao se u Ukrajini i Njemačkoj, a nakon političkih i ratnih previranja živio je u emigraciji, najprije u Evropi, a potom u Kanadi. U književnosti se afirmirao romanima o ukrajinskom selu, gladi, kolektivizaciji i raspadu tradicionalnog načina života. Njegovo najpoznatije djelo je roman „Marija“, jedno od prvih književnih svjedočanstava o Holodomoru, velikoj gladi u Ukrajini tridesetih godina XX stoljeća. Pisao je i trilogiju „Volinj“, kao i brojne eseje, memoare i publicističke tekstove. Smatra se jednim od ključnih autora ukrajinske dijaspore i jednim od najznačajnijih proznih pisaca moderne ukrajinske književnosti.

MG P73 (N)