| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
MK11
67191) CILJEVI NARODNE ODBRANE , Bogomir A. Bogić , Beograd 1934 ,
Sadržaj :
Istorijat Narodne odbrane
Borba za istinu
Laž i neodgovornost
Borba protiv korupcije
Polazite napred !
Narodna odbrana je bila srpska nacionalna organizacija osnovana u Beogradu 21. oktobra 1908. godine kao direktan odgovor na austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine. Njen osnivač i idejni tvorac bio je književnik Branislav Nušić, koji joj je i dao ime, dok je za prvog predsednika izabran general Božidar Janković.
Organizacija je nastala sa ciljem zaštite srpskih nacionalnih interesa i pripreme naroda za odbranu otadžbine kroz sledeće aktivnosti:
Snaženje nacionalne svesti: Buđenje patriotizma i jedinstva kroz predavanja i propagandu.
Vojna priprema: Obrazovanje dobrovoljačkih jedinica i obuka komitskih (četničkih) četa za gerilsko ratovanje.
Humanitarni rad: Prikupljanje novčanih priloga i pomoći za buduće nacionalne krize.
Kulturne veze: Održavanje kontakata sa Srbima van granica tadašnje Kraljevine Srbije.
Tokom balkanskih ratova, Narodna odbrana je bila ključna za regrutaciju dobrovoljaca, posebno za borbe u Makedoniji.
Austrougarska je u svom Julskom ultimatumu iz 1914. godine direktno zahtevala od Srbije da raspusti Narodnu odbranu i konfiskuje njena sredstva, optužujući je za subverzivno delovanje.
Pored Nušića i generala Jankovića, u radu su učestvovali i Jovan Dučić, general Stepa Stepanović, kao i naučnik Mihajlo Pupin, koji je osnovao Srpsku narodnu odbranu u Americi 1914. godine.
U periodu između dva svetska rata, organizacija Narodna odbrana je prošla kroz značajnu transformaciju, fokusirajući se sa vojnih na kulturne i prosvetne ciljeve unutar novoformirane Kraljevine Jugoslavije.
Nakon 1918. godine, kada je ostvaren cilj ujedinjenja, Narodna odbrana je nastavila da postoji kao nacionalno udruženje, ali je njena uloga postala više civilna nego revolucionarna:
Izdavali su časopis Narodna odbrana koji se bavio nacionalnim, društvenim i higijenskim pitanjima, poput zdravlja na selu i suzbijanja tuberkuloze.
Organizacija je podržavala ideju jedinstvenog jugoslovenskog naroda, što je bilo u skladu sa zvaničnom državnom politikom kralja Aleksandra I Karađorđevića, naročito tokom Šestojanuarske diktature.
Bila je blisko povezana sa drugim sličnim organizacijama, poput Sokola, promovišući fizičku kulturu i nacionalnu disciplinu.
Dolaskom Drugog svetskog rata i okupacijom zemlje, Narodna odbrana u zemlji je praktično prestala sa radom usled represije okupatora. Međutim, kontinuitet organizacije je sačuvan u emigraciji.
mek povez, format 11 x 17 cm , ćirilica, 32 strane