| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: Posle 1950.
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Tematika: Za decu
Potpis u vrhu predlista, inače dobro očuvano.
Autor - osoba Salten, Feliks, 1869-1945 = Salten, Felix, 1869-1945
Naslov Zečići / Feliks Salten ; preveli Lazar Atanacković i Petar Aranicki
Vrsta građe roman
Jezik srpski
Godina 1952
Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Bratstvo-jedinstvo, 1952 (Novi Sad : Zmaj)
Fizički opis 185 str. : ilustr. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Atanacković, Lazar (prevodilac)
Aranicki, Petar (prevodilac)
(Broš.)
Ilustracija na koricama i crteži unutar knjige Radomir Perica.
Feliks Salten (pravim imenom Sigmund Salzmann; 1869, Budimpešta – 1945, Cirih) bio je austrijski pisac, novinar i književni kritičar jevrejskog porekla, najpoznatiji kao autor romana „Bambi: život u šumi“.
Detinjstvo je proveo u Beču, gde je njegova porodica ubrzo nakon rođenja preselila. Zbog finansijskih teškoća rano je napustio školovanje i počeo da radi kao novinar, što je obeležilo početak njegove književne karijere. Bio je deo bečkog književnog kruga „Mlada Beč“, u kojem su delovali i brojni značajni pisci i intelektualci s kraja 19. veka.
Pisao je romane, pripovetke, eseje i pozorišne kritike, a posebnu pažnju posvećivao je temama prirode, životinja i odnosa čoveka i sveta koji ga okružuje. Njegovo najpoznatije delo, „Bambi: život u šumi“ (1923), nije samo dečja priča već i slojevita alegorija o životu, odrastanju i opasnostima koje vrebaju iz ljudskog sveta. Po ovom romanu kasnije je nastao čuveni animirani film studija Walt Disney.
Salten je bio i urednik uglednih novina i časopisa, kao i predsednik austrijskog PEN centra. Nakon uspona nacizma i pripajanja Austrije Trećem rajhu 1938. godine, kao Jevrejin bio je primoran da emigrira u Švajcarsku, gde je proveo poslednje godine života.
Umro je u Cirihu 1945. godine. Danas se smatra jednim od značajnih autora srednjoevropske književnosti, čije delo prevazilazi granice književnosti za decu i zadire u filozofska i egzistencijalna pitanja.
Radomir Perica (Beograd, Kraljevina Jugoslavija, 20. septembar 1924 – Vašington, SAD, 23. decembar 2006) bio je srpski stripar, ilustrator, dizajner i slikar, jedan od pionira domaćeg stripa i tvorac prvih naučnofantastičnih parodija u srpskom stripu.
Profesionalno je debitovao sa šesnaest godina stripom „Novi Tarcan“ (Mikijevo carstvo, br. 191, 8. januar 1941). Među njegovim najpoznatijim radovima nalaze se „Put na Mesec“, „Ivica i Marica“, „Doživljaji Đure Pacova“, „San mladog Jocka“, „Poslednji dani Pompeje“ i „Til Ojlenšpigel“.
Sa početkom Drugog svetskog rata priključio se, zajedno sa nekoliko prijatelja, Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini pod komandom generala Dragoljuba Mihailovića, sa kojim je bio u srodstvu po majčinoj liniji. Tokom rata izrađivao je lažne pasoše i dokumenta za američke pilote i saborce, ali je nastavio i da crta, pa su neki njegovi stripovi objavljivani u beogradskim novinama.
Nakon dolaska partizana na vlast nije uspeo da emigrira u Ameriku, već je uhapšen i osuđen u okviru procesa protiv Mihailovića i njegovih saradnika. U zatvoru u Sremskoj Mitrovici proveo je šest godina, tokom kojih je bio izložen teškim uslovima i zlostavljanju.
Po izlasku iz zatvora posvetio se likovnoj i primenjenoj umetnosti, za šta je dobio i međunarodna priznanja, među kojima i nagradu „Rizoli“ za najbolju evropsku grafiku u Milanu. Kao već afirmisan umetnik, tokom šezdesetih godina seli se sa porodicom u Sjedinjene Američke Države, gde započinje novu fazu svoje umetničke karijere.
Nakon dugog perioda zaborava, njegovo delo ponovo je otkriveno u Srbiji tek 2009. godine, kada su njegovi stripovi ponovo objavljeni, a javnost upoznata sa do tada manje poznatim detaljima iz njegovog života i rada.
Perica je imao i veze sa filmom: u mladosti je bio pod uticajem američke animacije, radio je kao dizajner u beogradskom Avala filmu, a u američkom filmu „Tesla: gospodar munje“ iz 2000. godine tumačio je lik Nikole Tesle.
Zanimljiva kulturna referenca vezana je za lik Kiće iz filma „Bal na vodi“ reditelja Jovana Aćina, koji je oblikovan po Radomiru Perici i nosi tetovažu Mikija Mausa. Ovaj detalj potiče iz anegdote sa suđenja, kada je na pitanje istražitelja u šta veruje, Perica odgovorio: „Verujem u Mikija Mausa.“
MG P26 (N)