pregleda

Propast Austrougarske Monarhije - Petar Pekic, 1937. g


Cena:
3.990 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac Nije trgovac

Askeza (9171)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 16981

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 1900 - 1949.
ISBN: 848
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Retko !!!

Propast Austrougarske Monarhije i postanak nasljednih drzava

Petar Pekić (Felšesentivan, 26. jun 1896 — Zagreb, 5. decembar 1965) bio je hrvatski publicista, književnik i prevodilac.

Biografija
Potekao je iz bunjevačke seljačke porodice iz Felšesentivana kod Baje.

Bio je član deputacije koja je po nalogu vlade Kraljevine SHS oktobra 1919. podnela Mirovnoj konferenciji u Versaju Cvijićev memorandum u kome se tražilo da se Bajski trougao i Baranja sa Mohačem predaju Kraljevini SHS.[1]

Posle evakuacije Baranje i Bajskog trougla, dobio je mesto opštinskog beležnika u Riđici. U istom svojstvu i u istom mestu je 22. marta 1922. dočekao međunarodnu komisiju koja je bila određena da povuče konačnu granicu između Kraljevine SHS i Mađarske.[2]

Pisao je poeziju i prozu, prevodio sa francuskog i na francuski (Mažuranićev spev Smrt Smail age Čengića), a okušao se i na istoriji Vojvodine i bačkih Bunjevaca i Šokaca.

Krajem 1925. zaposlio se u Gradskoj biblioteci u Subotici, u kojoj je radio kao kontraktualni bibliotekar (bibliotekar po ugovoru) dok nije dobio otkaz početkom 1930.[3] Posao je navodno izgubio zbog knjige „Povijest Hrvata u Vojvodini“ (1930),[4] u kojoj je kritikovao lokalnu vlast u Subotici.[5]

Godine 1936. izabran je u „Odbor za proslavu 250. godišnjice dolaska jedne grupe Bunjevaca i preuzimanja vlasti u Subotici“.[6]

Godine 1937 se preselio u Zagreb.

Bio je aktivan i u NDH. Priloge je objavljivao u listu Društva bačkih Hrvata, Klasje naših ravnih (1942-44), i Danici, kalendaru za 1945. Godine 1942. je objavio knjigu „Postanak Nezavisne Države Hrvatske“ koja je povučena iz prodaje jer u njoj nije dovoljno naglašena uloga ustaškog vođe Anta Pavelića u razvoju ustaškog pokreta.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Detelinari, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 83563241
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Retko !!!

Propast Austrougarske Monarhije i postanak nasljednih drzava

Petar Pekić (Felšesentivan, 26. jun 1896 — Zagreb, 5. decembar 1965) bio je hrvatski publicista, književnik i prevodilac.

Biografija
Potekao je iz bunjevačke seljačke porodice iz Felšesentivana kod Baje.

Bio je član deputacije koja je po nalogu vlade Kraljevine SHS oktobra 1919. podnela Mirovnoj konferenciji u Versaju Cvijićev memorandum u kome se tražilo da se Bajski trougao i Baranja sa Mohačem predaju Kraljevini SHS.[1]

Posle evakuacije Baranje i Bajskog trougla, dobio je mesto opštinskog beležnika u Riđici. U istom svojstvu i u istom mestu je 22. marta 1922. dočekao međunarodnu komisiju koja je bila određena da povuče konačnu granicu između Kraljevine SHS i Mađarske.[2]

Pisao je poeziju i prozu, prevodio sa francuskog i na francuski (Mažuranićev spev Smrt Smail age Čengića), a okušao se i na istoriji Vojvodine i bačkih Bunjevaca i Šokaca.

Krajem 1925. zaposlio se u Gradskoj biblioteci u Subotici, u kojoj je radio kao kontraktualni bibliotekar (bibliotekar po ugovoru) dok nije dobio otkaz početkom 1930.[3] Posao je navodno izgubio zbog knjige „Povijest Hrvata u Vojvodini“ (1930),[4] u kojoj je kritikovao lokalnu vlast u Subotici.[5]

Godine 1936. izabran je u „Odbor za proslavu 250. godišnjice dolaska jedne grupe Bunjevaca i preuzimanja vlasti u Subotici“.[6]

Godine 1937 se preselio u Zagreb.

Bio je aktivan i u NDH. Priloge je objavljivao u listu Društva bačkih Hrvata, Klasje naših ravnih (1942-44), i Danici, kalendaru za 1945. Godine 1942. je objavio knjigu „Postanak Nezavisne Države Hrvatske“ koja je povučena iz prodaje jer u njoj nije dovoljno naglašena uloga ustaškog vođe Anta Pavelića u razvoju ustaškog pokreta.
83563241 Propast Austrougarske Monarhije - Petar Pekic, 1937. g

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.