ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Karikatura
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

Izdavač: Novinsko i izdavačko preduzeće Saveza udruženja novinara FNRJ, Beograd
Godina izdanja: 1948
Povez: tvrd
Broj strana: 150
Ilustrovano.
Format: 24 x 30 cm
Spolja kao na slikama.
Potpisana, karakteristični tragovi starosti u vidu žućkastih fleka, lepo očuvana.

Jugoslovenski karikaturista Petar Križanić (1890-1962) smatra se utemeljivačem savremene političke karikature na ovdašnjim prostorima. Rođen je u Glini, u Hrvatskoj u kojoj je kao student radio u zagrebačkom satiričnom magazinu, opozicionim Koprivama, gde je i promenio ime u pseudonim Pjer. Rođen u mešovitom braku, često cenzurisan i napadan od strane kako hrvatskih tako i srpskih vladajućih stranaka, uspevao je da na razne načine svoju karikaturu plasira sa vrlo jasnim kritičkim stavom. Većinu svojih karikatura je objavio u beogradskom dnevnom listu Politika, od 1923. pa do početka rata na prostoru Jugoslavije / bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. godine kada je i Politika prestala da izlazi.

Nakon pojave fašizma i nacizma i njihove sve očiglednije ekspanzije i agresije, angažovanje Pjera Križanića se usmerava uglavnom na ovaj problem. On otvoreno ustaje i progovara protiv fašizma, ukazujući na njegov negativan uticaj kako na međunarodnoj, tako i na jugoslovenskoj političkoj sceni. Karikatura Rat i mir /Politika, 1927./ koja je kritikovala italijanski fašizam, preneta i objavljena u stranoj štapi, dospela je (i) do Musolinija, koji ju je demonstrativno pokazao jugoslovenskom ambasadoru prilikom njihovog susreta i iznošenja diplomatskih fraza o prijateljstvu dve zemlje. Sa druge strane, na pokušaj otvorenog propagiranja fašizma u Kraljevini Jugoslaviji, agitacijom za osnivanje gvozdene garde pod parolom `Jugoslavijo, probudi se!` Pjer je odmah odgovorio karikaturom Novi budilnik (Politika, 1932.) koja je izazvala takve reakcije da je kampanja morala da bude obustavljena.

Zbog svog otvorenog antifašističkog stava, Pjer Križanić je na početku rata bio proganjan, menjao je više puta mesta prebivališta, skrivao se pod lažnim imenom, dok na kraju nije prešao na oslobođenu teritoriju i stupio u narodnooslobodilački pokret. Nakon oslobođenja, Pjer Križanić objavljuje mapu karikatura/knjigu Protiv fašizma 1927-1947 koju čini izbor karikatura koje su objavljivane uglavnom u dnevnom listu Politika i koje hronološki prate razvoj i uticaj fašizma sve do raspleta u Drugom svetskom ratu. On je pratio ne samo razvoj nemačkog i italijanskog fašizma, nego i sve pojave fašizma u drugim zemljama, kao što su Bugarska, Grčka, Mađarska, sa posebnim osvrtom na Španiju sa pojavom Franka. Pored kritike fašističke i nacističke ideologije, njihovih političkih vođa sa šizofrenim i zapaljivim retorikama kritikovao je i pasivnost demokratskog sveta i njihovu zainteresovanost samo za sopstvene interese, kao i sve oblike fašizma u jugoslovenskom društvu. Mnoge od ovih karikatura deluju i danas relevantno i aktuelno.

(S-4)