| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: 140
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Dragoslav Stranjaković VLADA USTAVOBRANITELJA 1842 - 1853.
unutrašnja i spoljašnja politika
Beograd, 1932.
329 strana.
Knez Miloš, Mihailova vlada, pad kneza Mihaila,
Katanska buna, knez Aleksandra Karađorđevića, Ilija Garašanin, Toma Vučić Perišić, Avram Petronijević, Stojan Simić, Stefan Tenka, dolazak kneza Miloša... pogledajte deo sadržaja.
Ova knjiga uglavnom govori o političkoj istoriji, o unutrašnjoj i spoljnoj politici Srbije za vreme prvih jedanaest godina ustavobraniteljskog režima. Naročitu pažnju pisac obraća na sve važnije istorijske događaje i na sve one ljude koji su bili nosioci tih događaja ili uzimali većeg učešća u njima.
Dragoslav Stranjaković (Užice, 31. maj 1901 — Beograd, 27. novembar 1966) bio je srpski istoričar, profesor Beogradskog univerziteta i potpredsednik Srpskog kulturnog kluba. Za vreme Drugog svetskog rata bio je član četničkog Centralnog nacionalnog komiteta. Posle rata osuđen je na vremensku kaznu.
Biografija
Studije istorije je završio 1927. u Beogradu. Za vreme svog nastavničkog zanimanja najviše se bavio istorijom 19. veka i periodom vladavine dinastije Obrenovića.[1]
Od 1925. je radio kao asistent na katedri za nacionalnu istoriju Filozofskog fakulteta. Vanredni profesor je postao uoči novog rata 1940. godine. Bio je takođe angažovan i u Srpskom kulturnom klubu kao uređivač tekstova.
Za vreme okupacije, nastavio je da predaje na Beogradskom univerzitetu, ali je uskoro napustio službu. Od tada, pa sve do početka 1943. nije aktivno delovao.
U januaru 1943. ulazi u sastav beogradskog političkog Odbora Ravnogorskog pokreta, a zatim i u Centralni nacionalni komitet Kraljevine Jugoslavije.
Po uspostavljanju nove posleratne vlasti u Beogradu, Stranjaković se predaje. Uskoro je bio i penzionisan a zatim politički gonjen i zatvaran.
Zatvorsku kaznu je izdržao u Sremskoj Mitrovici. Ponovo se vraća u društvenu sferu 1954. godine. Od 1955. radio je kao predavač na Bogoslovskom fakultetu.[1]
Preminuo je 27. novembra 1966. u Beogradu.