| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
U dobrom stanju. Pamflet iz 1940. u kojem u kojem Hadži Todor Dimitrijević kroz primere pokazuje da je Nikolaj Velimirović nepismen.
Besednikov jezik / Hadži-T. Dimitrijević
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 1940
Izdavanje i proizvodnja Beograd : [b. i.], 1940 (Beograd : Grafika)
Fizički opis 64 str. ; 21 cm
ISBN (Broš.)
Predmetne odrednice Nikolaj, episkop, - -- Književni jezik
UDK 886.1.075.63 Nikolaj, episkop
886.1.09 Nikolaj, episkop:808.61-087
Hadži-Todor Dimitrijević je kao publicista objavio mnoge knjige na srpskom, engleskom, španskom, nemačkom i portugalskom jeziku. Od 1932. do 1941. godine izdavao je list Naše selo. Po završetku Drugog svetskog rata bavio se jezikoslovljem i leksikografijom. Za rad na prikupljanju narodnog blaga bio je 1908. nagrađen od Srpske kraljevske akademije nauka. Za vreme Prvog svetskog rata i posle obišao je celu Evropu, pa i dalje. Nemirne prirode, nigde se nije dugo zadržavao i kao da mu je takav način života najviše i odgovarao. Godine 1915. boravi u Japanu, 1916. proteran je iz Rusije za Finsku, 1917. odlikovan je na Krfu, 1918. u Brazilu publikuje prvu knjigu, 1919. dobija nagradu od Čileanske vlade, 1920. postaje direktor Crvenog krsta, od 1922-1930. nalazi se u Čehoslovačkoj, 1928. sa majkom posećuje Hristov grob i od tada postaje poznat kao Hadžija.
Krajem 1930. vraća se u Jugoslaviju i počinje borbu koja će ga dovesti do položaja narodnog poslanika sreza Pčinjskog. U Vranju piše kratke publikacije koje imaju napadački karakter. Napada Gimnazijske profesore i direktore ove škole, vladiku Nikolaja Velimirovića, neke crkvene starešine, upravu Duvanskog stovarišta u Vranju, Akademiju nauka, njenog člana Aleksandra Belića, vranjske advokate i neke imućne ljude; piše studiju o ženidbi kralja Aleksandra, a na terenu, u Vranju i okolini, radi pripreme za poslaničke izbore, rastura parole koje pale i draže široke narodne slojeve sreza Pčinjskog.