Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
ISBN: Ss

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Fale slike sa zelenih stranica, Nisu odsecene, vec samo izvadjene. sve osatlo uredno!


Prvo izdanje knjige „Stari Zagreb“ iz 1941. godine.
Istorija grada Zagreba na 289 stranica teksta sa crtežima i bakropisima Vladimira Kirina, Joze Kljakovića, Branka Šenoe, Mencija Klementa Crnčića.
U prilogu se nalazi 156 stranica fotografija staroga Zagreba.
Nacrt za korice izrađen je prema starim vratima kuće u Vlaškoj ulici broj 5.
Veoma dobro očuvano.

Autor - osoba Szabo, Gjuro, 1875-1943 = Sabo, Đuro, 1875-1943
Naslov Stari Zagreb / Gjuro Szabo
Vrsta građe knjiga
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik hrvatski
Godina [cop. 1941]
Izdavanje i proizvodnja [Zagreb] : Vasić i Horvat, [cop. 1941]
Fizički opis 288 str., 156 str. s tablama, [21] list s tablama (delimično u bojama), [6] presavijenih listova : ilustr. ; 24 cm
(Pl.)
Napomene Registar.
Predmetne odrednice Zagreb – Istorija

U ovoj knjizi autor je želio dati prikaz razvoja i života grada od najstarijih vremena do kraja Prvog svjetskog rata pri čemu se osvrtao na kulturne, prosvjetne, ekonomske, socijalne, političke prilike i uvjete u kojima je grad živio i razvijao se kroz stoljeća, na razvoj njegove uprave i odnose građanskih i crkvenih vlasti, na komunalne i urbanističke probleme, društveni život, izgradnju i prostorno širenje grada... (iz predgovora Franje Buntaka)

Gjuro Szabo (Novska, 3. veljače 1875 – Zagreb, 2. svibnja 1943), hrvatski povjesničar, konzervator i muzeolog.
Gjuro Szabo rođen je u Novskoj, u obitelji krajiškog kapetana, kasnije kotarskog predstojnika. Osnovno školovanje i Klasičnu gimnaziju (maturirao 1892. godine) završio je u Zagrebu, a u Beču je studirao povijest i germanistiku. Službovao je kao učitelj u Senju, Osijeku, Bjelovaru i Zagrebu. Na poticaj i preporuku Tadije Smičiklasa posjećuje Budimpeštu, Prag, Beč i Nürnberg kako bi se usavršio u području konzervacije i restauracije povijesnih i umjetničkih spomenika. Bio je profesor u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1907. do 1910. te od 1912. do 1920. godine. Od 1911. do 1943. bio je tajnik Zemaljskog povjerenstva za čuvanje spomenika u Hrvatskoj i Slavoniji, od 1919. do 1926. ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, a od 1928. do 1943. ravnatelj Muzeja grada Zagreba. 1936. postaje dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Objavio je više od 200 radova s područja nacionalne povijesti, povijesti umjetnosti, konzervatorstva, muzeologije i toponomastike.
Pokopan je na Mirogoju u istoj grobnici s istoimenim šahistom Gjurom Szabom, profesoricom Marinkom Majerski i jednim od najcitiranijih hrvatskih kemičara prof. dr. Zdenkom Majerskim.
Djela
Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb 1920.
Prilozi za građevnu povijest zagrebačke katedrale, Zagreb 1929.
Iz starih dana Zagreba, svezak 1 1929, svezak 2 1930, svezak 3 1933.
Umjetnost u našim ladanjskim crkvama, Zagreb 1930.
Kroz Hrvatsko zagorje, Zagreb 1939.
Stari Zagreb, Zagreb 1941.