| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
lepo očuvano
retko
Аутор - особа Клицин, Димитрије Мита, 1869-1943 = Klicin, Dimitrije Mita, 1869-1943
Наслов Банаћанин Михаило Зега : црногорски сердар и народном песмом прослављени јунак : одломак из историје Црне Горе од 1861 до 1866 године у вези са херцеговачким устанком од 1861 до 1862 године / Димитрије-Мита Клицин
Врста грађе књига
Језик српски
Година 1941
Издавање и производња Нови Сад : [б. и.], 1941 (Нови Сад : Штампарија Дунавске бановине)
Физички опис 66 стр. : слика М. Зеге ; 23 cm
ISBN (Брош.)
Напомене Напомене и библиографске референце уз текст.
Предметне одреднице Zega, Mihailo, 1833-1873 -- Biografijе
Hercegovački ustanak 1861-1862 -- U sećanjima
Dimitrije „Mita“ Klicin (Vršac, 11. septembar 1869 — Novi Sad, 19. januar 1943) je bio srpski učitelj, publicista i narodni poslanik.
Dimitrije - Mita Klicin
Dimitrije Mita Klicin
Lični podaci
Datum rođenja
11. septembar 1869.
Mesto rođenja
Vršac, Austrougarska
Datum smrti
19. januar 1943. (73 god.)
Mesto smrti
Novi Sad, Kraljevina Mađarska
Politička karijera
Stranka
Narodna radikalna stranka
Biografija
uredi
Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Vršcu, a Učiteljsku školu u Somboru (1888). Kao učitelj službovao je u Sarajevu, Mokrinu, Čereviću i Vršcu, gde je kao upravnik srpskih narodnih škola uvodio najmodernije metode. Bio je predsednik Vršačkog crkvenog pevačkog društva (1907), član Srpske zanatlijske čitaonice, pevačkog društva Laza Nančić` i jedan od osnivača Srpske ratarske čitaonice.
Publicista
uredi
Sa grupom istaknutih vršačkih radikala bio je pokretač i saradnik lista Srpstvo (1895-1900), kao i saradnik Rodoljuba i kikindskog Banaćanina. Pošto je napustio prosvetu bio je upravnik Manastirske štamparije u Sremskim Karlovcima i odgovorni urednik Školskog lista (1909-1910) koji je u njoj štampan. Kao bliski saradnik Jaše Tomića bio je glavni urednik Zastave (1911-1914). U svojim člancima kritikovao je ugarsku vlast, naročito nakon ukidanja crkveno-školske autonomije 1912. godine. Po izbijanju Prvog svetskog rata mađarske vlasti su ga internirale u Gornju Ugarsku, u Vac pa Segedin. Pred kraj rata vratio se u Novi Sad i uključio u rad Srpskog narodnog odbora. Bio je član Uređivačkog odbora i glavni i odgovorni urednik glasila Odbora Srpskog lista (1918), vlasnik i direktor beogradske Tribune (od 1920), odgovorni urednik Nove Srbije (Novi Sad, 1923-1924) i direktor disidentskog lista Radikal Stojana Novakovića.
Sarađivao je u listovima: Balkan, Dunav (1921), Severna Srbija (1925-1926) i dr. Autor je nekoliko udžbenika: Latinice, za srpske narodne osnovne škole (1905), Srpske čitanke, za drugi razred srpskih pravoslavnih veroispovednih osnovnih narodnih škola (1916) i Bukvara za srpske osnovne škole (1890).
Političar
uredi
Za poslanika Narodno-crkvenog sabora u Sremskim Karlovcima biran je od 1896. do 1910. Bio je vršački delegat na Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu 1918. i poverenik Narodne uprave za privredu. Za narodnog poslanika na listi Radikalne stranke biran je 1920. godine. Stranku je napustio 1921. i do 1929. delovao je kao disident. Na oblasnim izborima 1927. izabran je za predsednika oblasnog odbora Bačke u Somboru, a po uvođenju diktature 1929. za komesara ove oblasti. Osnovao je Štedionicu Bačke oblasti.
Bio je član Upravnog odbora i književnog saveta Matice srpske i predsednik Novosadske sekcije Jugoslovenskog novinarskog udruženja (1923-1933).[1][2]
Sa suprugom Jelisavetom, članicom dobrotvornih i humanitarnih društava, imao je sinove Predraga i Miodraga.
Sahranjen je na Almaškom groblju u Novom Sadu.[3][4]
Bibliografija
uredi
Srpske narodne škole (Sombor, 1905)
Spomenica Steve Petranovića nacionalnog borca 1835-1913 (Novi Sad, 1937)
Borbe u Matici srpskoj i njeni problemi (Novi Sad, 1937)
Odlomci iz novije političke istorije vojvođanskih i trojedničkih Srba (1902–1914) (Novi Sad, 1938)
Banaćanin Mihailo Zega: crnogorski serdar i narodnom pesmom proslavljeni junak (Novi Sad, 1941)
tags:
istorija crne gore crna gora crnogorski junaci i heroji crnogorci crnogorska plemena narodna poezija narodne epske pesme
crnogorski serdar i narodnom pesmom proslavljeni junak dimitrije mita klicin