| Cena: |
| Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Čurug, Žabalj |
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
ISBN: Monumentalna.Nadgrobna,Crkvena , Dekorativna,Javna , Privatna,Industrijska Arhitektura
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
ARHITEKTONSKI PROBLEMI Dr. M.Borisavljević 1931.g *5212*2025
Borisavljević, Dr Milutin: „Arhitektonski problemi iz monumentalne, nadgrobne, crkvene, javne, privatne i industrijske arhitekture”,
izd. Geca Kon, Beograd, 1931,
Povez broš-prekoričeno karton,ćirilica ,87 stranica ,ilustrovovana cb.93.-ilustracije Dimenzije:( 25.5 x 19,5)cm,Tezina: 215.gr
stanje knjige vrlo dobro-nema ispisivanja-korice nisu orginalne prekoričeno-stanje kao na slikama
sadr#aj knjige
I Monumentalna Arhitektura
II Nadgrobna Arhitektura
III Crkvena Arhitektura
IV Dekorativna Arhitektura
V Javna Arhitektura
VI Privatna Arhitektura
VII Industrijska Arhitektura
Milutin Borisavljević (Kragujevac, 25. jun 1889 — Pariz, 3. jul 1970) bio je srpski arhitekta i estetičar. Borisavljević je studirao i doktorirao na Sorboni.
Arhitektonska dela
Izvesni nepouzdani izvori tvrde da je najznačajnije Borisavljevićevo delo zgrada Beogradske berze iz 1934. godine, u koju se 1951. uselio Etnografski muzej, što je, međutim, netačno — ovu zgradu projektovao je beogradski arhitekta Aleksandar Đorđević uz saradnju arhitekte Grigorija Samojlova (koji je izradio perspektivni prikaz u projektu Berze).
Javni objekti
Borisavljević je pored mnoštva privatnih, mahom stambenih objekata i pokojeg javnog, projektovao i ogradu oko Studentskog parka na istoimenom trgu u Beogradu, koja je podignuta 1929. godine. Urađena je u obliku ćiriličnog slova „P” sa dve kapije od kovanog gvožđa, a orijentisanih ka samom trgu.[9] Pominje se i kao jedan od kritičara i zagovornika urbanističko-arhitektonskog uobličavanja Trga republike, Terazija i tzv. „Terazijske terase”, protiv čije izgradnje je napisao niz članaka u dnevnoj štampi, ali poput njegovih brojnih kolega, nije postigao neki veći uspeh[10]
Projektovao je dve manje kapelice u dnu Francuskog vojnog groblja u Beogradu 1930. godine (ogradu i uređenje groblja projektovao je naknadno arh. Rajko Tatić), koje je potpuno obnovljeno 2004. godine