Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Tematika: Ostalo
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1850 - 1899.
Autor: Domaći
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
kao na slikama
retko!
Milan Kujundžić Aberdar (Beograd, 28. februar 1842 — Beograd, 26. novembar 1893) bio je srpski filozof i političar.
Rođen je u Beogradu kao Janićije ali je svoje ime posrbio u Milan. Nadimak Aberdar je dodao imenu i prezimenu po svojoj prvoj zbirci pesama.Reč `aberdar` označava vatreno oružje kojim se nagoveštava povoljna vest. To je i ime Karađorđevog topa iz Prvog srpskog ustanka.
Roditelji su mu bili zanatlija Jovan Kujundžić „Valjevac” (1813-1877) i Anastasija - Nasta, ćerka predsednika suda Maksima Rankovića (1790-1843) i Stane (1788-1878). Njegova sestra Jelena - Jela (1844-1908) bila je udata za Stojana Novakovića. Brat po ocu bio je lekar i medicinski pisac Vojislav Kujundžić (1872-1946).
Gimnaziju je učio u Beogradu i Pančevu, a upisao se na pravni odsek Liceja u Beogradu. Zbog turskog bombardovanja Beograda 1862. godine prekinuo je studije i postao konjički desetar. Nakon toga dobija stipendiju srpske vlade i odlazi da studira filozofiju u Beču, Minhenu i Parizu, a onda i na Oksfordu.Pre nego što je završio studije, 1866. godine ministar prosvete ga vraća u Srbiju da preuzme katedru filozofije na Velikoj školi.
Bio je profesor filosofije na Velikoj školi dva puta: 1866-1867. i 1873-1882. godine. U javnom životu, on je sekretar Srpskog učenog društva (od 1873. do 1882), predsednik Narodne skupštine (od 1880. do 1885), ministar prosvete (1886-1887), poslanik u Rimu, urednik Mlade Srbadije i pesnik.
Kao omladinac imao je važnu ulogu u Ujedinjenoj omladini srpskoj i bio urednik njenog organa Mlada Srbadija (1871-1872).
Kao ministar prosvete i crkvenih dela, izdejstvovao je 1886. godine ukidanje dvaju srpskih pravoslavnih eparhija, Šabačke i Negotinske, što je bilo suprotno željama Svetog arhijerejskog sinoda i potrebama Pravoslavne crkve u Kraljevini Srbiji.
Kada je 5. aprila 1887. godine kralj Milan Obrenović imenovao prvih 16 akademika Srpske kraljevske akademije, među njima je bio i Milan Kujundžić Aberdar.
Učestvovao je u srpsko-turskim ratovima 1876-1878. i zbog toga unapređen u majora, a kasnije i potpukovnika. Od brojnih odlikovanja koja je dobio, najznačajnija su: medalja obnovioca Srpske kraljevine, Takovski krst III stepena, orden Belog orla III stepena i Takovski krst IV stepena sa mačevima.
Počeo je još u đačkom dobu da piše poeziju; objavio je dve zbirke pesama. Njegova najznačajnija filozofska dela su: Kratki pregled harmonije u svetu, Filozofija u Srba, Šta je i koliko u nas urađeno na lođici? i Ide li svet nabolje ili nagore?
Mlada Srbadija bio je književno-politički časopis srpske omladine koji je izlazio u Novom Sadu od 1870. godine. Pokrenut je kao glasilo Ujedinjene omladine srpske, s ciljem da okuplja mlade intelektualce, širi nacionalnu svest i podstiče kulturni i politički život Srba u Vojvodini i šire.
U prvim godinama časopis je donosio književne radove – pesme, pripovetke, prevode i kritike – ali ubrzo je proširio delokrug i na društvena i politička pitanja. Od 1871. godine izlazio je češće (najpre tri puta mesečno, a zatim i kao nedeljno-mesečno izdanje), pa je postao jedno od glavnih glasila srpske omladinske štampe tog doba.
Urednici i saradnici bili su istaknuti omladinski aktivisti i budući književnici, a sadržaj je odražavao rodoljubive ideje, borbu za prosvetu i kulturno uzdizanje naroda. „Mlada Srbadija“ je imala značajnu ulogu u formiranju javnog mnjenja među srpskom omladinom XIX veka i predstavlja dragocen izvor za proučavanje kulturne i političke istorije tog perioda.
stari srpski časopisi