Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Tematika: politika, istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani
U originalnim zaštitnim kutijama. Odlično očuvano.
Autor - osoba Og, Frederik Osten = Ogg, Frederic Austin
Naslov Političko uređenje savremene Engleske. Knj. 1-2 / Frederik Osten Og ; preveo s engleskog Dragomir Ikonić
Jedinstveni naslov English government and politcs. srpski jezik
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 1937-1938
Izdavanje i proizvodnja Beograd : G. Kon, 1937-1938 (Beograd : Privrednik)
Fizički opis 2 knj. (XIII, 623 str., X, 692 str.) ; 20 cm
Drugi autori - osoba Ikonić, Dragomir, 1883-1957 (prevodilac)
Zbirka Biblioteka javnog prava ; 16
(Plast.)
Napomene Prevod dela: English government and politics.
Predmetne odrednice Engleska -- Političko uređenje -- 20v
PREDGOVOR
Ako se međunarodna politika naših dana vodi u znaku borbe između onih „koji imaju“ i onih „koji nemaju“ – u smislu teritorija, sirovina i tržišta – unutrašnja politika, u celom svetu, predmet je borbe između predstavničke vladavine s jedne strane, načela i načina rada savremenih diktatura s druge strane. Prirodno i opravdano, pažnja je od skora usredsređena na Mu- solinijevu Italiju, Hitlerovu Nemačku i Staljinovu Rusiju – zemlje u kojima je večni problem ljudske vladavine bio dramatizovan na način kao nikada i nigde od francuske revolucije do danas. Za to vreme, vladavinski režimi Velike Britanije, Francuske i Sjedinjenih Država pružaju manje novoga i interesantnog. Pa ipak, ove tri zemlje moraju živo čuvati predstavničku vladu i eventualno je pravdati u očima nemirnog i radoznalog sveta, ako to doista uopšte treba činiti.
Težnja ove knjige je da pruži dovoljno obiman opis političkog sistema koji su Englezi razvili za petnaest stoleća, i koji i danas podržavaju. Daleko od toga da bude završen i statičan, sistem koji treba opisati dinamičan je i promenljiv, i stalno pod udarom raznovrsnih uticaja. „Ovo je ostrvo rekao je Čarls Dikens, blagoslovilo Proviđenje, da se udalji od drugih zemalja što je moguće više.’’ Međutim, Britanija našeg doba izvesno nije isuviše uverena u svoj monopol milosti Proviđenja, bilo u oblastima prekomorske i svetske politike bilo u oblastima političke organizacije i metoda. Parlament je izgubio mnogo od svog ranijeg prestiža; kabinetsku „autokratiju” stalno napadaju; izborni sistemi su pod vatrom napada kao zastareli i nepodesni; tradicionalni dvopartijski sistem je na zalasku; jedna jača stranka traži danas socijalizam; britanski savez fašista bi hteo da uputi zemlju stopama talijanskog korporativizma.
U narednim glavama, trudili smo se da obratimo dovoljno pažnje duboko ukorenjenim ustanovama i procesima koji predstavljaju značajne pojave na današnjoj političkoj pozornici. Međutim, isto tako želeli smo izneti način na koji je savremena Britanija kao i Britanija Simona od Monfora ili Olivera Kromvela, Lorda Džona Rasela, uvek nazirala svoj put, pouzdano idući, zahvaljujući svojim evolucionim i opreznim metodama, novim iako još neispitanim pravcima nepredviđenih tokova. Problemi koji se osvetljavaju, i mogućnosti koje se otkrivaju, pomoći će da se zaokruži opis velikog političkog organizma koji se večiti razvija i živi, i koji kao takav interesuje sve proučavaoce ljudskih delatnosti kako zbog novih stvari koje se u budućnosti mogu uraditi tako i zbog onih koje su u prošlosti urađene. Postepeno prilagođavanje večito promenljivim socijalnim, ekonomskim i psihološkim uslovima pruža jednu nadu za održavanje i eventualnu odbranu načela predstavničke vladavine koja su najistaknutiji prinos ove zemlje političkim idejama i iskustvu sveta.
Stojeći pred panoramom koja se proteže od dobroćudnog kralja Alfreda i Velike povelje do radničke stranke i Vestminsterskog statuta, treba, kao što je Brek davno primetio, „da je cenimo prema svom merilu`, čak ako se i ne slažemo s onim državničko-filozofskim uputom „da obožavamo što god nismo kadri da razumemo“.
Frederic Austin Ogg (1878–1951) bio je američki istoričar, politički naučnik i publicista, specijalizovan za američku i evropsku političku istoriju. Rođen je u Solsberiju, Indijana (SAD), a obrazovao se na Hanover College-u, zatim na Harvardu i Univerzitetu Kornel, gde je stekao doktorat iz istorije. Tokom svoje akademske karijere predavao je istoriju i političke nauke na više univerziteta, a najveći deo svog rada proveo je na Univerzitetu Viskonsin, gde je bio profesor političkih nauka. Pored toga, bio je i dugogodišnji urednik časopisa American Political Science Review, što mu je omogućilo veliki uticaj na razvoj političke nauke u SAD-u.
Ogg je autor brojnih studija i priručnika iz oblasti političke istorije i teorije. Njegova dela obuhvataju teme iz američke konstitucionalne istorije, istorije Engleske i evropskog poretka. Među najpoznatijim su Social Progress in Contemporary Europe (1912), National Progress 1907–1917 (1918), England in the Reign of Charles II (1901), European Governments and Politics (1934), kao i A Political and Social History of Modern Europe (1916), koje je u svoje vreme služilo kao jedan od ključnih univerzitetskih udžbenika. Ogg je ostao zapamćen kao pedagog i autor koji je nastojao da političke i istorijske procese predstavi široj javnosti jasno, pregledno i sa naglaskom na povezanost političkih institucija i društvenih promena.
MG P46 (N)