ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

U dobrom stanju


Srbi, Hrvati i Slovenci u Americi : (ekonomsko-socijalni problemi emigracije).
Ljubomir St. Kosier
predgovor Ljuba Jovanović
Jezik srpski
Godina 1926
Izdavanje i proizvodnja Beograd : [Bankarstvo], 1926
Fizički opis XX, 500 str. : ilustr. ; 24 cm
Autorova slika
Predgovor: str. XVII-XX
Bibliografija: str. 507-510.
Predmetne odrednice
Srbi -- Emigranti -- Amerika
Hrvati -- Emigranti -- Amerika
Slovenci -- Emigranti -- Amerika


SADRŽAJ:

I. PREDGOVOR XV

II. Uvod
Selenje Srba, Hrvata i Slovenaca kao karakteristika važnijih istorijskih događaja. — Turska najezda i janičarske horde. — Ratovi i bune i njihov uticaj na iseljavanje. — Ratovi za oslobođenje i slobodna država kao magnet za koncentraciju srpskog elementa. — Tri kategorije migracije: unutrašnja, evropska i prekomorska. — Unutrašnje selenje, njegovi motivi i posledice. — Pečalbarstvo, njegova karakteristika i obim. — Evropsko selenje. — Naša naselja u Italiji, Nemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Rumuniji, Grčkoj i Albaniji. — Lužički Srbi i burgenlandski Hrvati. — Unutrašnje selenje kao karakteristika Srba i prekomorsko selenje kao karakteristika Hrvata i Slovenaca. — Prekomorsko selenje i njegova dva naličja. — Ekonomsko-socijalni problem naše prekomorske emigracije.

III. Srbi, Hrvati i Slovenci u Severnoj i Južnoj Americi 15
Počeci slovenske emigracije. — Seoba Dalmatinaca 1700. godine u Kaliforniju. — Slovenački vladika Baraga i njegov rad među Indijancima. — Naša prekomorska emigracija. — Shvatanje vrednosti rada i osvešćenje iseljenika. — Dve glavne kategorije iseljenika: radnici i paraziti. — Socijalna struktura naše emigracije. — Kretanje jugoslovenske emigracije. — Legalna i ilegalna emigracija. — Emigracija iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Vojvodine, Slovenije, Dalmacije i Bosne. — Nepostojanje autentične statistike. — Emigracija Srba, Hrvata i Slovenaca neposredno pre svetskog rata. — Emigracija iz Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. — Koliko ima naših iseljenika na američkom kontinentu? — Razmimoilaženje statističara. — Naša i američka statistika. — U koje krajeve gravitira naša prekomorska emigracija? — Stabilno i sezonsko iseljavanje i preokret u posleratnoj migraciji.

IV. Uloga emigracije na radu za oslobođenje i ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca 57
Amerika i njena važnost za našu nacionalnu propagandu za vreme velikog svetskog rata. — Akcija u Južnoj Americi. — Uloga nacionalne štampe i emigranata-rodoljuba. — Kidanje sa Austrougarskom monarhijom. — Finansiranje Jugoslovenskog odbora i materijalna pomoć evakuiranim Srbima. — Zbor u San Francisku. — Buenos-Ajreski manifest od 1914. — Osnivanje Jugoslovenske narodne odbrane. — Veliki narodni zbor u Antofagasti 1916. — Dobrovoljački pokret u Južnoj Americi. — Akcija u Severnoj Americi. — Američki Srbi, Hrvati i Slovenci. — Kongres naše emigracije u Čikagu u martu 1915. — Još jedan kongres u Pitsburgu. — Veliki kongres Jugoslovena u Pitsburgu 1916. i osnivanje Jugoslovenskog narodnog veća. — Hinkovićev proglas. — Proklamacija Jugoslovenskog odbora za dobrovoljačku akciju. — Dobrovoljačka akcija, njene teškoće i njeni rezultati. — Dobrovoljci na Solunskom frontu, njihova veličina i njihovo značenje. — Vošljakov manifest na američke Slovence. — Krfska deklaracija i njeni pozitivni rezultati. — Uticaj Krfske deklaracije na emigraciju i komentar Jugoslovenskog narodnog veća. — Slom Austrougarskog carstva i ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca. — Likvidacija Jugoslovenskog odbora i njegova blagodarnost emigraciji. — Velika uloga emigracije u našem oslobođenju i ujedinjenju.

V. Moj memorandum predsedniku ministarskog saveta g. Stojanu Protiću 89
Pitanje jugoslovenske emigracije pred prvom narodnom vladom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. — Snaga i značenje naše emigracije na američkom kontinentu. — Pitanje organizacije povratka naših iseljenika. — Pitanje ušteda naše emigracije, njihova organizacija, koncentracija i eksploatacija u interesu narodne privrede. — Konkretan predlog za osnivanje Povlašćene iseljeničke banke Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. — Njena organizacija, njena svrha i njeno značenje. — Predlog za osnivanje Jugoslovenske trust-kompanije i državnih banaka u Severnoj Americi. — Privremeno koncesioniranje privatnih institucija za novčani saobraćaj sa Amerikom. — Akcija privatne inicijative i dužnost državne vlasti. — Potreba iseljeničkog zakonodavstva. — Hrvati i Slovenci kao odlučan faktor jugoslovenske emigracije. — Organizacija naših konzulata i njihova uloga. — Pitanje uposlenja iseljeničkih snaga u obnovi i evoluciji naše države. — Značenje emigracije u pitanju velikih državnih kredita. — Naš emigracioni komesarijat u Americi.

VI. Naš iseljenički zakon i državna organizacija iseljeničke SLUŽBE 107
Ko je iseljenik. — Naredba Hrvatskoga Bana od 28. februara 1909. — Madžarsko i austrijsko zakonodavstvo. — Organizacija iseljeničke službe pri Ministarstvu Socijalne Politike. — Uredba o iseljivanju od 1 maja 1921. — Zakon o Iseljavanju od 28. novembra 1921. — Državna organizacija iseljeničke službe. — Pravilnik o izvršenju zakona o Iseljavanju. — Iseljeničke vlasti i njihova organizacija.
Iseljenički Komesarijat. — Novi američki doseljenički zakon. — Pitanje nadzora koncesioniranih parobrodarskih društava. — Brodski iseljenički nadzornici. — Potreba osiguranja iseljenika i njihovog prtljaga. — Pitanje ukrcavanja i iskrcavanja u našim i stranim lukama. — Značenje atlantskih luka i potreba naše iseljeničke luke. — Pitanje privatno-pravne zaštite i njeni nedostaci. — Teritorijalna jurisdikcija naših konzularnih vlasti u Americi. — Institucija pravnih referenata u inostranstvu. — Iseljenički izaslanik u Njujorku. — Potreba reorganizacije konzularne i iseljeničke službe.

VII. MOJ GOVOR NA ISELjENIČKOJ ANKETI MINISTARSTVA SOCIJALNE POLITIKE 169
Sedam od sto naše populacije preko Okeana. — Ekonomski deo našeg emigracionog pitanja. — Koja su pitanja najhitnija. — Nedostatak u organizaciji prevozne službe. — Narodna Banka i pitanje organizacije iseljeničkih ušteda. — Uloga našeg bankarstva u kreditnoj organizaciji jugoslovenske emigracije. — Unija zemlja reklame. — Pitanje zaštite ulagača. — Potreba Povlašćene Iseljeničke Banke Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. — Finansijska organizacija kolonizacije u vezi sa agrarnom reformom. — Potreba jugoslovenske Trust Kompanije. — Problem emigracije, kao ekonomsko-socijalan problem. — Uloga vlade u rešavanju pitanja, u vezi sa našom emigracijom.

VIII. EKONOMSKI I SOCIJALNI POLOŽAJ NAŠE EMIGRACIJE 193
Zašto i od čega ljudi žive? — Dve kategorije iseljenika: radnici i parasniti. — Tri socijalne grupe: imućni, pregaoci i sirotinja. — Uposlenje iseljenika u velikoj industriji. — Naš uspeh u industriji Južne Amerike. — Uposlenje iseljenika u poljoprivredi. — Kalifornija i južnoameričke države. — Gostioničari i zanatlije. — Naša emigracija u trgovini. — Naša trgovačka aktivnost u Južnoj Americi. — Ribari i pomorci na Pacifiku. — Nemogućnost uposlenja intelektualaca. — Pojava potpornih organizacija. — Potporne ustanove Srba, Hrvata i Slovenaca. — Organizacija Hrvatske Bratske Zajednice. — Sjedinjeni Savez Srbobran-Ologa. — Verski uticaj na slovenačke potporne organizacije. — Neuspeo pokušaj Slovenaca sa osnivanjem Ujedinjene Zemalje. — Manje potporne organizacije u Severnoj i Južnoj Americi. — Koncentracija srpskih i hrvatskih potpornih institucija u Severnoj Americi. — Sajedinjenje sviju naših potpornih organizacija kao ideal iseljenika. — Iseljeničke organizacije u Ljubljani, Splitu i Zagrebu. — Nedostatak ekonomskih organizacija. — Potreba Jugoslovensko-Amerikanske Trgovačke Komore. — Vrednost dobre afirmacije i propagande u Americi.

IX. UTICAJ NESOLIDNE REKLAME I DESTRUKTIVNE PROPAGANDE NA NAŠU EMIGRACIJU .... 241
Amerika zemlja reklame. — Nespretnost i nepoznavanje jezika. — Značenje novinarske reklame. — Štampa u službi reklame. — Nekontrolisana konkurencija, pljačka i drevare. — Slučaj Zoti, njegov uspeh, slom i pokušaj rehabilitacije sredstvom reklame. — Borba američkih banaka za uštede naših iseljenika. — Psihologija bankarskih i sarafskih oglasa. — Jugoslovenska odeljenja pri velikim američkim bankama. — Jedan politički momenat i pokušaj prepada na našu kreditnu organizaciju. — Brodolomci jugoslovenskog bankarstva i njihov slobodan rad. — Milionske prevare sa bezvrednim efektima. — Naša pasivnost u solidnoj poslovnoj reklami. — Nepostojanje naše državne propagande. — Odlična organizacija propagande protiv naše države. — Uloga naših konzulata u Americi i pitanje njihove reorganizacije. — Uloga Iseljeničkog Komesarijata. — Pitanje naše informativne štampe i naš uticaj u stranoj štampi.

X. NAŠA KREDITNA ORGANIZACIJA U VIDU INTERESA EMIGRACIJE 277
Uloga naše nacionalne kreditne organizacije u akviziciji, koncentraciji i eksploataciji iseljeničkih ušteda i kapitala. — Nacionalna, mešovita i strana kanalizacija iseljeničkih kapitala. — Kreditne institucije za specifičan rad sa emigracijom: u Americi i kod nas. — Frank Sakser State Bank, The Century Bank, The North American Banking, and Savings Company, Banco Yugoslavo de Chile. — Srpsko-Amerikanska Banka, Amerikansko-Srpska Banka i Braćko-Amerikanska Banka. — Ostale kreditne ustanove na radu sa emigracijom: privatne i državne. — Slučaj Prve Srpske Zemljoradničke Banke. — Dva rezervoara srpskih iseljeničkih kapitala: koncern Srpske Banke i koncern Prometne Banke. — Koncentracija hrvatskih kapitala. — Prva Hrvatska Štedionica. — Slovenačka kreditna organizacija. — Narodna Banka i Državna Hipotekarna Banka. — Požarevačka Štedionica i njen rad sa emigracijom. — Pogledi na našu kreditnu organizaciju u vidu interesa emigracije.

XI. MOJ PREDLOG ZA OSNUTAK POVLAŠĆENE ISELjENIČKE BANKE 351
Predlog Ministarskom Savetu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. — Projekat zakona o Povlašćenoj Iseljeničkoj Banci Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. — Njena svrha, sedište, trajanje i organizacija filijala. — Akcionarski kapital i rezervni fondovi. — Delokrug i naročite povlastice. — Zbor akcionara, upravni, izvršni, nadzorni i savetodavni odbor. — Vladin nadzor i državna kontrola. — Bilans i prelazna naređenja. — Smisao organizacije. — Potreba koncentracije državne iseljeničke službe. — Značenje kredita za kolonizaciju i depozitne organizacije za emigraciju.

XII. UŠTEDE EMIGRACIJE I NjIHOVA KONCENTRACIJA SREDSTVOM SPECIJALNE ORGANIZACIJE . . 383
Koliko iznose uštede naše emigracije? — Stalne uštede i uštede od godišnje zarade. — Statistika štednog prometa i opažanja o tome. — Nejednakost naše nacionalne kreditne organizacije. — Strast za laganim i brzim obogaćenjem. — Akcija nesolidnih elemenata među emigracijom. — Oštećenje emigracije i njena inicijativa za otvaranje solidnih finansijskih veza. — Pitanje osnivanja depozitne institucije u Americi. — Moj predlog. — Hadži-Pavlovićev predlog. — Kamenarovićeva akcija. — Staparčevićeva inicijativa na zboru Narodne Banke. — Dučićev predlog. — Mišljenje emigranata i njihove štampe. — Akcija za osnivanje depozitno-iseljeničke ustanove kod nas. — Predlog moj i Đorđovićev. — Memorandum Udruženja Vojvođanskih Banaka protiv Kosierovog predloga. — Moja argumentacija i odbrana. — Dučićevo i Andrićevićevo i Benkovo mišljenje. — Govor nar. poslanika Dr. S. Budisavljevića o tome u Narodnoj Skupštini. — Jedan konkretan primer: zakon o organizaciji Nacionalnog Kreditnog Zavoda za Italijanski rad u Inostranstvu.

XIII. NAŠA ISELjENIČKA POLITIKA I PROBLEM EMIGRACIJE SA NACIONALNOG GLEDIŠTA . . . 455
Dezorijentacija u oblasti iseljavanja. — Kamo da selimo. — Američka Unija kao obećana zemlja. — Borba sa zakonodavstvom i pokušaji zaobilaznog useljenja u Uniju. — Neobaveštenost o prilikama u Južnoj Americi. — Podeljena mišljenja o Kanadi. — Potreba sistema i kanalizacije iseljenika. — Uticaj američkih prilika na naše iseljenike. — Amerikanizacija, njeni protivnici i pristaše. — Amerikanizacija Jugoslovena u brojevima američke statistike. — Sredstva za pobijanje iseljavanja: unutranja kolonizacija i uposlenje radne snage u domaćoj privredi. — Pogreške naše dosadašnje kolonizacije i agrarne reforme. — Mogućnost sistematskog naseljevanja u Americi. — Problem industrijalizacije i pitanje uposlenja pomoraca. — Razna gledišta na našu iseljeničku politiku. — Ekspoze Ministra Socijalne Politike.— Kakva bi trebala da bude iseljenička politika kraljevske vlade — Zaključak.

XIV. LITERATURA 505