Tematika: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: Posle 1950.
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

Svih devet brojeva (dva su dvobroji) časopisa Bit international, koji je izlazio u periodu 1968. - 1972.


Zagreb 1968./1972. Mek povez, ilustrovano, format 21×24 cm, 130 + 136 + 150 + 120 + 146 + 169 + 247 strana.
Napomena: sitnije oštećenje prednjih korica broja N°1 (kao na fotografiji); časopisi su veoma dobro / odlično očuvani.



»Bit international višejezični je časopis za vizualna istraživanja i teoriju medija kojeg je od 1968. do 1972. godine objavljivala Galerija suvremene umjetnosti u Zagrebu kao dio pokreta Novih tendencija (1961–1973). Ukupno je objavljeno 9 izdanja od čega dva dvobroja. Nove tendencije su tijekom najsnažnije hladno ratovske podjele svijeta u Zagrebu, najprije kao međunarodna izložba, a potom i kao pokret, okupljale umjetnike i znanstvenike iz cijelog svijeta na jedinstvenoj platformi za razmjenu teorija i praksi. Prva izložba Novih tendencija 1961. predstavila je neokonstruktivističku i konkretnu umjetničku praksu, monokromnu umjetnost, vizualna istraživanja u alogoritam- skoj umjetnosti, svjetlost, te interaktivnost i nestabilne medije. Na drugoj izložbi 1963. godine uspostavlja se network umjetnika i izložba prerasta u međunarodni pokret na platformi umjetnosti novog doba koja pozitivnim odnosom prema znanosti, vizualnim eksperimentima i kritičkim preispitivanjem vizualne sfere teži društvenoj promjeni i ukidanju umjetnosti i unikatnog umjetničkog objekta. Smatralo se potrebnim ustanoviti nove oblike distribucije umjetnosti izvan umjetničkog tržišta, što bi pristup umjetnosti trebalo omogućiti svakome. Teorijsku podlogu u tekstu kataloga deinirao je povjesničar umjetnosti Matko Meštrović u tekstu Ideologija Novih tendencija najavljujući nadilaženje umjetnosti preobrazbom društvenog čina u umjetnički te “plastično–vizualnim istraživanjima s nastojanjem da se utvrde objektivne psihoizičke osnove plastičnog fenomena i vizualne percepcije, isključujući tako unaprijed svaku mogućnost upletanja subljektivizma, individualizma i romantizma ...”. Nova tendencija 3, održana 1965. godine obilježena je unutrašnjom krizom pokreta i dokidanjem pluralizma u korist jednoobraznog programa koji u formalnom pogledu vodi u simpliiciranje estetskih ideja i zanemaruje promišljanje ideje društvenog aktivizma. Izložba Tenden- cije 4 (1968. i 1969) zasnivala se na informatičkoj estetici koju su razvili Max Bense i Abraham Moles, koja je poslužila i kao osnova pokrenutog časopisa Bit International. Time je Zagreb je postao jedan od inicijatora estetskih i medi- jsko–teorijskih promišljanja kakvih do tada na svijetu nije bilo. Upravo je u radu Vladimira Bonačića, začetnika kompjuterski generirane umjetnosti, ostvarena ciljana sinteza teorije i prakse, umjetnosti i znanosti. Izložba je jedinstvena u svjetskoj povijesti po kontinuiranom kreiranju konteksta i povezivanju teorije i prakse upotrebe računala u umjetnosti. Izložba Tendencije 5, 1973.godine objedinjavala je tri dijela: “konstruktivna vizualna istraživanja”,“kompjuteri i vizualna istraživanja” i “konceptualna umjetnost”. Ove tri umjetničke prakse koncep- cijski su objedinjene pojmom programa, koji umjetniku omogućuje da izvedbu radova prepusti “drugom”. Za vri- jeme pokreta Novih tendencija Zagreb je bio svjetski epicentar istraživanja estetskih, znanstvenih i političkih po- tencijala medijalne i, posebno, kompjutorske umjetnosti.«