Cena: |
1.999 din
(Predmet je prodat)
|
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Vračar, Beograd-Vračar |
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Godina izdanja: Posle 1950.
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Ivan Ivanji - Coveka nisu ubili
Prosveta, Beograd, 1954.
Meki povez, zastitni omot pocepan (kao na slici), 289 strana.
IZUZETNO RETKO! PRVO I JEDINO IZDANJE!
Među mnogobrojnim dnevnicima i hronikama o strahotama koncentracionih logora, ovaj roman izdvaja se kao prvi pokušaj kod nas da se kroz činjenice užasa zaroni duboko pod površinu zbivanja i da se pronađu uzroci i koreni.
Pored samog života petnaestogodišnjeg dečaka u logoru smrti, njegovo drugarstvo sa Francuzima i Česima i njegovo slučajno prijateljstvo sa najstrašnijim čovekom u logoru, kapoom Valterom, širom otvara pred čitaocem komplikovani svet ljudskih odnosa.
Logor kod Ivanjija nije tema sama za sebe, već prvenstveno služi kao pozadina pred kojom se ljudske i neljudske crte karaktera njegovih junaka naročito plastično ističu.
Ivan Ivanji rođen je 24.1.1929. godine u Zrenjaninu. Književnik je i prevodilac. Roditelji, oboje lekari, Jevreji, ubijeni su 1941. godine, a on se spasao bekstvom kod rođaka u Novi Sad. Tu je uhapšen u martu 1944. godine, posle čega je bio zatočen u koncentracionim Logorima Aušvic i Buhenvald do aprila 1945. godine.
Završio je srednju tehničku školu u Novom Sadu, posle toga studirao arhitekturu, a zatim i germanistiku u Beogradu. Preko 20 godina bio je prevodilac za nemački jezik Josipu Brozu Titu kao i drugim državnim i partijskim funkcionerima. Paralelno s karijerom pedagoga, novinara, dramaturga i brojnim funkcijama koje je obavljao u kulturnom životu Beograda i diplomatiji, Ivanji se bavio i književnošću i od rane mladosti objavljivao poeziju, prozu, eseje, bajke i drame. Njegovim najznačajnijim delima smatraju se romani Čoveka nisu ubili, Dioklecijan, Konstantin, Na kraju ostaje reč, Preskakanje senke, Barbarosin Jevrejin u Srbiji, Guvernanta i Balerina i rat, kao i zbirke pripovedaka Druga strana večnosti i Poruka u boci.
Njegova dela prevođena su na nemački, italijanski, engleski, mađarski, slovački i slovenački jezik. S nemačkog i mađarskog jezika preveo je desetine knjiga i drama.