Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
ISBN: Ss
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Političar / Luj Bartu ; prevod Ljubomira Ninića ; predgovor Dušana S. Nikolajevića
Jezik srpski
Godina 1935
Beograd : Grafički umetnički zavod Planeta, 1935
Fizički opis 87 str. : autorova slika ; 21 cm
Drugi autori - osoba Ninić, Ljubomir = Ninić, Ljubomir
Nikolajević, Dušan S., 1885-1961 = Nikolajević, Dušan S., 1885-1961
ISBN (Broš.)
Napomene Predgovor: str. 5-12.
Predmetne odrednice Bartu, Žan Luj, 1862-1934 -- `Političar`
Političari
Bartu, Luj, 1862-1934 = Barthou, Louis, 1862-1934
Žan Luj Bartu (fr. Jean Louis Barthou; Oloron Sen Mari, 25. avgust 1862 — Marselj, 9. oktobar 1934) je bio francuski advokat, političar i ministar.
Rodio se u mjestu Oloron-Sen-Mari, u departmanu Atlantski Pirineji 25. avgust 1862. godine.
Neposredno pred Prvi svetski rat, godine 1913. godine postao je premijer Francuske.
Kao ministar predsednik 1913—14. istakao se uvođenjem trogodišnje vojne obaveze i razvijanjem ratnog vazduhoplovstva. Kao ministar spoljnih poslova (1934) radio je na zbližavanju Francuske i SSSR-a i stvaranju uslova za njegovo primanje u Ligu naroda.
Uviđajući opasnost koja je zapretila Francuskoj dolaskom Hitlera na vlast u Nemačkoj 1933, nastojao je da dođe do zbližavanja između Francuske sa jedne strane i Poljske, Čehoslovačke, Rumunije i Jugoslavije na drugoj strani, pa je zato u proleće 1934. godine posetio prestonice tih država.
Poginuo je u pometnji koja je nastala nakon atentata u Marselju 9. oktobra 1934, zajedno sa kraljem Aleksandrom, u toku svojih napora da veže Jugoslaviju za francuski sistem bezbednosti.[1] Atentat na kralja Aleksandra su izvršili članovi ustaške i vančamihajkovske terorističke organizacije uz podršku Musolinijeve Italije i Hortijeve Mađarske. Luj Bartu je stradao od strane francuskog policajca koji ga je ustrelio u pometnji nastaloj nakon ubistva kralja Aleksandra, što su francuske vlasti zataškale. Prema balističkom izveštaju atentata, koji je javnosti postao dostupan 1974. Bartua je usmrtilo zrno 8 mm, ispaljeno iz revolvera M1892 – službenog oružja francuske policije.[2]
Bio je glavna ličnost iza francusko-sovjetskog pakta, kojeg je potpisao njegov naslednik Pjer Laval.
Istakao se kao pisac (studije o Mirabou, Lamartinu i francuskoj revoluciji) te da je 1918. godine postao član Francuske akademije.[3]
Smederevsko pristanište je nedugo nakon atentata bilo nazvano Pristanište Luja Bartua.[4] Na Kalemegdanu, prekoputa francuskog poslanstva, 26. maja 1935. zasađen je `Bartuov hrast`.[5]
Sahranjen je na pariškom groblju Per Lašez.