Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Beograd-Čukarica, Beograd-Čukarica |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Tematika: psihologija
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Ralf Valdo Emerson - Ogledi
Sarajevo, 1918.godine na 226. strana, u tvrdom povezu u koji je knjiga naknadno prekoricena.
Knjiga je u dobrom stanju.
Ralf Voldo Emerson (engl. Ralph Waldo Emerson, pogrešno je Ralf Valdo Emerson; Boston, 25. maj 1803 — Konkord, 27. april 1882), bio je američki filozof, esejista i pesnik.
Po svojim idejama i uticaju središnja je ličnost američkog intelektualnog života u 19. veku. Njegovo predavanje pod naslovom Američki učenjak nazvano je „intelektualnom Deklaracijom nezavisnosti“. Uređivao je list The Deal. Smatrao je da je pesnikova uloga da nam pomogne uvideti ono stalno u onomu što je promenjivo i prolazno. Objavio je knjige Ugledni ljudi i Engleske značajke, te zbirke eseja Provođenje života, Društvo i osama, Priroda i Ogledi.
Emerson je većinu svojih važnih eseja prvo napisao kao predavanja, a zatim ih je preradio za štampu. Njegove prve dve zbirke eseja, Eseji: Prva serija (1841) i Eseji: Druga serija (1844), predstavljaju srž njegovog razmišljanja. Oni uključuju dobro poznate eseje „Samopouzdanje“, „Nad-duša“, „Krugovi“, „Pesnik“ i „Iskustvo“. Zajedno sa „Prirodom“, ovi eseji su napravili deceniju od sredine 1830-ih do sredine 1840-ih Emersonovim najplodnijim periodom.
Emerson je pisao o brojnim temama, nikada nije zastupao fiksne filozofske postavke, već je razvijao određene ideje kao što su individualnost, sloboda, sposobnost čovečanstva da ostvari gotovo sve i odnos duše i okolnog sveta. Emersonova „priroda“ bila je više filozofska nego naturalistička: „Filozofski posmatrano, univerzum je sastavljen od prirode i duše“. Emerson je jedna od nekoliko figura koji su „zauzeli u većoj meri panteistički ili pandeistički pristup odbacujući stavove o Bogu kao odvojenom od sveta“.