Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Godina izdanja: Posle 1950.
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
ISBN: Ss

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Ilustracije
Mladen Veza


Interesantna priča o grupi školaraca, koji zajedničkim snagama i trudom postižu cilj značajan za celo njihovo selo. Na čelu družine je pametan i preduzimljiv dečak Pera, koji okuplja nekoliko školskih drugova, sa namerom da obnove stari zapušteni mlin, u kome provode slobodno vreme. Na putu do uspeha pratiće ih mnoge uzbudljive avanture, kao i problemi, nevolje i nesuglasice. Veliku pomoć imaju od učitelja, koji im, pored ostalog, pomaže i u tome da sakriju svoju tajnu dok ne postignu cilj i time naprave iznenađenje za sve stanovnike sela. Ono što priču čini jedinstvenom je ozbiljnost, snalažljivost i zajedničko zalaganje mladih članova ekipe Pere Kvržice.


Mato Lovrak (Veliki Grđevac pokraj Bjelovara, 8. Maja 1899. - Beograd, 14. MAJ 1974.) ] i jugoslavenski dječji pisac

Završio je učiteljsku školu i službovao u mnogim mjestima. Pisao je i pripovjetke, ali je osobitu popularnost stekao romanima tematski vezanim uz djetinjstvo. Gradi zanimljivu fabulu s elementima pustolovnog, ali i s didaktikim naglascima. Izuzetno plodan, autor nekih tridesetak knjiga, Lovrak je nekoliko desetljeća zabavljao i odgajao mlade čitatelje izrazom koji svjedoči o vremenu, a odlikuje se maštovitošću i humorom. Djela su mu prevedena na mnoge jezike.

Najpoznatije djelo mu je roman Vlak u snijegu, po kome je 1970-ih snimljen popularni film.


`Družba Pere Kvržice`
`Vlak u snijegu`
`Neprijatelj br.1`
`Zeleni otok`
`Anka Brazilijanka`
`Divlji dječak` (1947.)
`Prijatelji`
`Micek, Mucek i Dedek`
`Devetorica Hrabrih`
`Tri dana života`
`Dijamant u trbuhu`
`Dječak konzul`
`Slamnati krovovi`
`Andrija Jug`
`Doka Bedaković ili 100.000 na cesti`
`Sretna Zemlja`
`Naši dječaci` (1956.)
`Prozor do vrta` (1955.)


Mladen Veža (Brist, 7. veljače 1916. – Zagreb, 18. veljače 2010.), hrvatski slikar, grafičar i ilustrator.[1]

Životopis
S nepunih trinaest godina dolazi u Zagreb. Diplomirao je 1937. na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu (današnjoj Akademiji likovnih umjetnosti) pod vodstvom Vladimira Becića.[2] Iste godine prvi put izlaže u Salonu Urlich sa suizlagačem Slavkom Kopačem.

Povremeno je podučavao na Akademiji primijenjenih umjetnosti do 1981. godine.[2]

Godine 1938. godine sudjelovao je na prvoj izložbi u Domu primijenjenih umjetnosti pod nazivom Pola stoljeća hrvatske umjetnosti, koju je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac i otvorio Vladko Maček.[3]

Također je sudjelovao na I., II., III. i IV. Izložbi hrvatskih umjetnika NDH (1941. – 44.). godine.[3] Na izložbama hrvatske umjetnosti u Berlinu, Beču i Bratislavi sudjelovao je s trima slikama. Neposredno nakon rata časni sud Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) u sastavu Đuro Tiljak (predsjednik), Marino Tartaglia i kipar Grga Antunac, isključio ga je na godinu dana iz javnog djelovanja zajedno s Ljubom Babićem (oslobođen na intervenciju Krste Hegedušića). Nakon mjesec dana zabrane imenovali su ga voditeljem zagrebačkog Agitpropa. Za vrijeme rata politički je neaktivan, službovao je u gimnazijama u Zagrebu i Karlovcu, slikao rodni kraj i savske krajolike, portretirao, ilustrirao knjigu Danijela Crljena Naš Poglavnik. Imao je četiri brata i svi su bili u partizanima. Oženjen je s Mirjanom Vežom, povjesničarkom umjetnosti i enciklopedisticom.

Mladen Veža je također izlagao i u Zagrebu, Beogradu, Sisaku, Mariboru, Splitu, rodnom Bristu, Sarajevu, Osijeku i Bejrutu.[4]

Veža je primio mnoge nagrade i priznanja uključujući i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo 1993. godine.[1]

Preminuo je 18. veljače 2010. u Zagrebu.