ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

Prvo izdanje knjige Mate Lovraka „Doka Bedaković“ iz 1938. za koju je koricu i unutrašnje ilustracije uradio Andrija Maurović. Retko u ponudi! Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Školska posveta na unutrašnjosti prednje korice (v. sliku)

Doka Bedaković : (sto tisuća na cesti) / Mato Lovrak ; ilustrirao A. Maurović
Autor: Lovrak, Mato
Ostali autori: Maurović, Andrija [ilustrator]
Izdavač: Zagreb : Naklada saveza Z-D-I-O-Š, 1938
Materijalni opis: 46 str. : ilustr. ; 24 cm
Edicija: Knjižnica Saveza zajednica doma i škole ; 1
Napomena: Omot. nasl.: Doka Bedaković ili 100.000 na cesti.
Klasifikacijska oznaka: Dečja knjiga. Za decu (8-12 godina)
Jezik: hrvatski

Mato Lovrak (Veliki Grđevac, 8. mart 1899 – Zagreb, 13. mart 1974) bio je jugoslovenski i hrvatski dečji pisac i učitelj. Rođen je u Velikom Grđevcu, selu kod Bjelovara, u šestočlanoj porodici krojačkog radnika Mate i majke Ane. Četvorogodišnju pučku školu završio je u rodnom selu, a nakon četiri razreda niže realne gimnazije u Bjelovaru upisao se u Učiteljsku školu u Zagrebu koju je završio 1919. godine.
Nakon završetka škole službovao je kao učitelj u Kutini, Klokočevcu, Velikom Grđevcu i Velikim Zdencima, a od 1934. godine do penzije 1954. godine u Zagrebu. Pisao je i pripovetke, ali je popularnost stekao romanima tematski vezanim za detinjstvo. Gradio je zanimljivu fabulu s elementima pustolovine, ali i s didaktičkim naglascima. Izuzetno plodan, autor je tridesetak knjiga, Lovrak je nekoliko decenija zabavljao i odgajao mlade čitatelje izrazom koji svedoči o vremenu, a odlikuje se maštovitošću i humorom. Dela su mu prevedena na mnoge jezike. Pisao je i stručne članke u pedagoškim časopisima.
Lovrak je napisao nekoliko desetina pripovetki i romana za decu, kao i tri romana za odrasle koji nemaju veće značenje. Prvi je u hrvatskoj dečjoj književnosti uveo seosku decu kao glavne protagoniste, a u romanima i pripovetkama dao prednost akciji. Gradska deca u njegovim delima se pojavljuju retko i njihovi su portreti beživotni i formalni. Lovrak nije težio stvoriti idealan tip bezbrižnog deteta. U pripovetkama i romanima dao je sliku dece svog doba. Naročito je živo njegovo zanimanje za skupine seoske dece i njihove igre..
Lovrakovi romani su kratki, sažeta izraza, ispripovedani jednostavno, ali nekad vrlo uspešno poniru u psihologiju detinjstva. Neretko se u njegovim delima ogleda i vreme u kojem su nastala sa blagom kritikom svita odraslih. Zameriti se može prenaglašena pedagoška tendencija, socijalno angažovanje i insistiranje na srećnim završecima. Preminuo je 13. marta 1974. godine u Zagrebu, a sahranjen je u rodnom Velikom Grđevcu.

Dela
Strašan san (1924), prva priča, objavljena u Smilju
Iz škole lepšega: crtice iz škole: namenjeno učiteljima, učiteljskim pripravnicima i ljubiteljima dece (1924)
Slatki potok i druge priče za decu (1930)
Vlak u snijegu (prvobitni naslov Deca velikog sela, 1933)
Družba Pere Kvržice (1933)
Divlji dečak (1934)
Neprijatelj broj 1 (1938)
Njegova malenkost Francek drugi, hrabri (1938)
Doka Bedaković ili sto tisuća na cesti (1938)
Micek, Mucek i Dedek (1939)
Anka Brazilijanka (1939)
Sretna zemlja (1940)
Prijatelji (1941)
O uvježbavanju dečjih priredaba (1950)
Dijamant u trbuhu (1951)
Naši dečaci i druge priče (1954)
Dečak Konzul (1954)
Prozor do vrta (1955)
Tri dana života (1957)
Devetorica Hrabrih (1958)
Drveni zid (1958)
Snađi se đede (1958)
Iskrica (1959)
Dobra oluja i druge priče (1959)
Zeleni otok (1961)
Putovanje od 35 koraka (1963)
Slamnati krovovi (1963)
Katićev dom (1964)
U mraku (1964)
Andrija Jug i svijet danas (1967)
Gimnazijalac (1969)
Preparandist (1972)
Uzvišeno zvanje (2011)

Maurović, Andrija, hrvatski slikar i crtač (Muo u Boki kotorskoj, 29. III. 1901 – Zagreb, 2. IX. 1981). Studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kao ilustrator i karikaturist od 1935. surađivao je u zagrebačkim novinama i časopisima (Koprive, Novosti, Jutarnji list i dr.). Zajedno s Franjom M. Fuisom 1938. pokrenuo reviju Mickey strip. Uz W. Neugebauera najznačajniji hrvatski crtač stripova; objavio više od 80 različitih stripova. U stripovima je razvio visoku razinu likovnoga govora, smjelo razrađujući kadrove i kompozicije i provodeći osebujnu karakterizaciju glavnih likova. Poznatiji su mu stripovi Ljubavnica s Marsa (1935., prema romanu Aelita A. N. Tolstoja), Posljednja pustolovina Staroga Mačka i Sablast zelenih močvara (sa scenaristom F. Fuisom, 1937). Nakon 1945. objavljivao u Kerempuhu, Ilustriranom Vjesniku, VUS-u, Plavom vjesniku, Horizontu, Modroj lasti i dr. Sedamdesetih godina XX. stoljeća slikao kompozicije apokaliptičkog sadržaja.

KC (K)