ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1850 - 1899.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

57492) MK1
KRATKA POVJESTNICA DALMACIJE , Luka Svilović Dubrovčanin , Zagreb 1861 god.
Prvo izdanje. Autor je djelo posvetio Josipu Jurju Strossmayeru. Knjiga ne sadrži nikakva paratekstualna pomagala. Kratak pregled povijesti Dalmacije od predrimskog doba do autorove suvremenosti, dakle do polovice 19. stoljeća.
Svilović Dubrovčanin, Luka
Luka Svilović (Dubrovnik, 1809. - Split, 1887.) - hrvatski pjesnik i povjesničar. Pučki učitelj u Budvi, gimnazijski profesor u Splitu, a potom, od 1863. do 1868. godine, ravnatelj Klasične gimnazije u Splitu. Zastupao ideje hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji. Pisao prigodne pjesme i povijesne prikaze.
tvrd povez, format 12,5 x 19 cm , latinica, 127 strana, na naslovnoj strani crtež grafitnom olovkom, na nekoliko stranica sitne mrlje od mastila , tekst je kompletan, čitljiv i vidljiv
u knjizi četiri različita potpisa prethodnih čitalaca , jedan od njih je Vicko Jakša
GIAXA, Vicko (Jakša, Jakšić, De Giaxa; Vincenzo), liječnik (Zadar, 17. VII. 1848 — Venecija, 24. III. 1928). Medicinski fakultet završio 1870. u Beču. Kao protomedik u Trstu organizirao 1886. preventivu i borbu protiv kolere. God. 1887. postaje profesorom higijene na sveučilištu u Pisi, a 1891. prelazi na sveučilište u Napulju gdje ostaje do umirovljenja. Tu je kraće vrijeme i direktor Generalne uprave zdravstva. Po umirovljenju preselio se u Veneciju gdje je i umro, a njegovi su posmrtni ostaci preneseni u Zadar. Bavio se profilaksom kuge i raskužnim djelovanjem vapna, stvaranjem imuniteta protiv kolere te patogenezom pelagre. Istraživao patogene klice u tlu i u morskoj vodi te ulogu jestivih školjaka u prenošenju tifusa. Napisao je i prvi talijanski priručnik iz higijene (1. izd. u jednom a 4. u četiri sveska) te preveo i priredio priručnik dječje higijene J. Uffelmanna (Manuale d’igiene infantile. Milano 1891). God. 1909. uveo je profilaktičnu serovakcinaciju protiv zarazne bolesti bivola koja je harala u okolici Salerna. Osnovao higijenske institute u Pisi i Napulju, bavio se asanacijom grada te zdravstvenim prilikama i higijenom. Zanimao se i za meteorologiju te organizirao izgradnju i opremanje meteorološkog opservatorija u Napulju. Prigodom njegova 75. rođendana u auli Higijenskog zavoda napuljskog Sveučilišta postavljena je mramorna spomen-ploča sa simbolima četiriju gradova, rodnog Zadra, Trsta, Pise i Napulja, u kojima je djelovao. Ustanovljena je i nagrada koja nosi njegovo ime.