Cena: |
14.990 din
(Predmet je prodat)
|
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
ISBN: Tv
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Pet knjiga ukuriceno u jednu!
Retko !!!
Slavenska sloga ili slike iz Rusko - Turskog rata 1877 - 1878
Maksim M. Sobajic
- Slavenska sloga ili slike iz Rusko - Turskog rata 1877 - 1878
- Smrt Bircanin Ilije
- Car Lazar
- Djurta Harambasa
- Balkanski savez (najnovija ratna pesmarica sa najodabranijim pesmama i slikama)
Za kratko vrijeme nakon oslobođenja 1877. godine Nikšić je postao centar kulturnog i prosvjetnog rada u Crnoj Gori. Velika zasluga za to pripada porodici Šobajić rbana Poetika Nikšića začeta je u Društvu Nikšićke čitaonice koje je osnovano 1881. godine-tri godine nakon oslobođenja od Osmanske imperije, a dvije prije početka ostvarenja urbanističkog plana za grad nalik idealnim renesansnim. Društvo nikšićke čitaonice iznjedrilo je prvo Pozorišno društvo, prvu knjižaru, prvo pjevačko društvo i prve časopise. Iz te energije nastali su u Nikšiću i prvi koncerti, balovi, fotografije i bioskopske predstave Prvo lice te priče je porodica Šobajić koja je iz Bjelopavlića doselila u Nikšić 1877. godine. Braća Maksim, Panto, Šćepan i Bekica i njihovi potomci, a naročito Simo, Branko, Ilija i Petar su na različitim poljima u Nikšiću krajem 19. i u prvoj polovini 20. vijeka napravili prvi otisak u kulturnom i javnom životu starog Nikšića.
Ljudi od pera i misli, za to vrijeme široke kulture, trgovini vješti, umjetnošću obdareni, pregalaštvom i vizionarstvom nagrađeni, Maksim i Bekica, osnovali su 1881. godine Društvo nikšićke čitaonice.
Maksim Šobajić bio je pjesnik, hroničar, arheolog amater i sakupljač narodnih umotvorina. Važio je za pjesnika “ istinitijeg i boljeg od boljih”, a on je žalio što se u opisu događaja držao istorijskih činjenica i to mu je umanjilo „pjesničku fantaziju za ljepši ures i nakit pjesama”.
Rusko-turski rat 1877—78. (tur. 93 Harbi, „rat iz `93.“[a]) bio je rat evropskih velikih sila, Ruske Imperije i Osmanskog carstva. U Rusko-turskom ratu iz 1877—1878, Rusija, Rumunija (Ujedinjene Kneževine Moldavije i Vlaške) i Srbija udružile su se protiv Turske oko autonomije za Bosnu i Hercegovinu. Rusija je odnela pobedu, ali uspesi postignuti Sanstefanskim mirom (1878) ograničeni su na Berlinskom kongresu (1878), kojeg su nametnule Britanija i Austrougarska.[1]
Uzrok
Velika istočna kriza započeta ustankom u Bosni (1875) ponovo je dovela do rusko-turskog rata (1877—1878). Prethodno su u Rajsštatu Rusija i Austrougarska sklopile sporazum o podeli interesnih sfera na Balkanu.[2] Rusija je morala popuštati i u ugovorima u Beču i Pešti, u januaru i martu 1877, priznala je Austrougarskoj pravo, kao cenu za njenu neutralnost, da može, u po sebe povoljnom trenutku, izvršiti okupaciju Bosne i Hercegovine. Sklopivši tajni ugovor sa Austrougarskom Rusija je objavila Turskoj rat 12/24. aprila 1877....