Godina izdanja: 1900 - 1949.
ISBN: 334
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Mogla bi da se prekorici, ali moze i ovako da se koristi!

Znameniti i zaslužni Hrvati, te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925-1925
Prigodom proslave 1000-godišnjice hrvatskog kraljevstva...
Autor: Laszowski, Emilij (ur.)
Nakladnik: Odbor za izdanje knjige `Zaslužni i znameniti Hrvati 925-1925`
Mjesto izdanja: Zagreb
Godina izdanja: 1925
Format: 28×38
Uvez: tvrdi


Laszowski [lašo`vski], Emilij, hrvatski povjesničar, arhivist i kulturni djelatnik (Brlog kraj Ozlja, 1. IV. 1868 – Zagreb, 28. XI. 1949). Studirao medicinu u Grazu, a pravo u Zagrebu, gdje je diplomirao 1893. Od 1891. bio je zaposlen u Hrvatskome zemaljskom arhivu u Zagrebu, gdje je 1899., zajedno s Ivanom Bojničićem, pokrenuo Vjestnik Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva (urednik 1925–30). Uredio je županijske arhive u Bjelovaru i Virovitici te surađivao na sređivanju građe više hrvatskih arhiva, znatno unaprijedivši arhivsku struku. Bio je urednik mjesečnika za genealogiju, biografiju, heraldiku i sfragistiku Vitezović (1903–05), suradnik u uređivanju Diplomatičkoga zbornika Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv. VI–XII, 1908–14), urednik časopisa Hrvatski zmaj (1918., 1919., 1925), leksikona Znameniti i zaslužni Hrvati (1925) te višegodišnji urednik lista Prosvjeta. Zajedno s Velimirom Deželićem st. osnovao je Družbu »Braća Hrvatskoga Zmaja« (1905). Na njegov su poticaj 1907. bili osnovani zagrebački arhiv (danas Državni arhiv u Zagrebu), knjižnica (danas Knjižnice grada Zagreba) i muzej (danas Muzej grada Zagreba). Sudjelovao je u izdavanju više zbirki arhivske građe: Povjesni spomenici plem. općine Turopolja nekoć »Zagrebačko polje« zvane (I–IV, 1904–08), Habsburški spomenici Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Monumenta Habsburgica Regni Croatiae, Dalmatiae, Slavoniae, I–III, 1914–17), Povijesni spomenici slobodnog i kraljevskog grada Zagreba (XII–XVIII, 1949) i Građa za gospodarsku povijest Hrvatske u XVI. i XVII. stoljeću: izbor isprava velikih feuda Zrinskih i Frankopana (1951). U znanstvenom radu ponajviše se bavio poviješću gradova i gospodarskom poviješću Hrvatske. Značajnija djela: Hrvatske povjesne građevine (1902), Matica plemstva Županije požeške, srijemske i virovitičke (Catastrum nobilium Comitatus de Posega, Syrmio et Virovitica, 1903), Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane (koautori V. Deželić, J. Barle i M. Šenoa, I–II, 1910–11), Povijest Desinca-Prhoća nekoć hrvatske plemenske općine stare županije podgorske (1914), Iz prošlosti Vrbovca, rodnog mjesta hrvatskoga bana Petra grofa Zrinskoga (1921), Stari i novi Zagreb (1925), Rudarstvo u Hrvatskoj (I–II, 1942–44). U mnogobrojnim hrvatskim publikacijama objavljivao je rasprave i članke iz hrvatske srednjovjekovne povijesti. Objavljivao i pod pseudonimom Zmaj Brloški.