Godina izdanja: 1900 - 1949.
ISBN: 232
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Korice malo labavije.

Kálmán Mikszáth de Kiscsoltó (16. siječnja 1847. - 28. svibnja 1910.) bio je nadaleko ugledni mađarski romanopisac, novinar i političar. Njegovo djelo ostaje tiskano na mađarskom i još se povremeno pojavljuje na drugim jezicima.

Mikszáth je rođen u Szklabonyi (također poznatoj kao Sklabiná ili Szlabonya), [napomena 1] u Gornjoj Mađarskoj (danas Sklabiná, Slovačka) u obitelji manjeg plemstva. Studirao je pravo na Sveučilištu u Budimpešti od 1866. do 1869., iako se nije prijavio ni na jedan ispit, te se bavio novinarstvom, pišući za mnoge mađarske novine uključujući Pesti Hírlap [hu].

Mikszáthove rane kratke priče temeljile su se na životima seljaka i obrtnika i u to vrijeme nisu bile privlačne. Međutim, pokazali su njegovu vještinu u stvaranju duhovitih anegdota, koje će se razviti u njegovim kasnijim, popularnijim djelima. Mnogi njegovi romani sadržavali su društvene komentare i satiru, a potkraj njegova života postajali su sve kritičniji prema aristokraciji i teretu za koji je vjerovao da je potonja stavila na mađarsko društvo.

Mikszáth je bio član Liberalne stranke, a 1887. izabran je u parlament Mađarske (jedno od dva najviša zakonodavna tijela u Austro-Ugarskoj). Do 1879. bio je predstavnik okruga Illyefalva u Transilvaniji, a od 1892. do svoje smrti predstavljao je okrug Fogaras. Tijekom svog boravka u Dijeti živio je u ulici Dohnányi utca 28 u središtu Budimpešte.

Godine 1910., selo u kojem se rodio preimenovano je u Mikszáthfalva za vrijeme njegovog 40. godišnjeg književnog jubileja.

Kálmán Mikszáth pokopan je na groblju Kerepesi u Budimpešti, uz svoje sinove Jánosa (1886.–1890.) i Alberta (1889.–1921.).

Recepcija
Američki predsjednik Theodore Roosevelt toliko je uživao u svom romanu Kišobran sv. Petra da je posjetio Mikszáth isključivo kako bi izrazio svoje divljenje, tijekom europskog putovanja 1910. godine.[1]

Mikszáthovo djelo i dalje je popularno u Mađarskoj i povremeno je prevođeno na druge jezike. Prijevod Kišobrana sv. Petra ponovno se pojavio 2012., 2018. i 2019. Opsada Beszterca ponovno je objavljena na engleskom 2014., a Grad u crnom (A fekete város, 1911.) pojavio se 2011. godine.