ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1850 - 1899.
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Ruski pripovjedači / napisao Milivoj Šrepel. -
Zagreb : Matica hrvatska, 1894. -
VIII,318 str. ; 22 cm. -
PRIPOMENAK
U početku ovoga stoljeća ne bi nitko živ na Zapadu slutio, da će iz nepoznatih krajeva ruskih umjetnoj pripoviesti zasjati novo sunce. Ruski ripovjedači četrdesetih godina stvorili su renaissancu na polju romana ne samo u svojoj domovini, nego i po ostaloj Evropi.
Što više promatraš sjajni uspjeh ruskoga romana po svim naobraženim zemljama, to ti se više nadaje misao, da je ruski roman u neku ruku pravi »preporod« pripoviesti evropske.
I doista ova renaissanca imade svoga nježnog Rafaela, u koga se sve duševne sposobnosti nalaze u podpunom skladu, i svoga gigantskog Michelangela, komu po smionosti i uzvišenosti nema premca: to su Turgenjev i Tolstoj.
Dok se oko Turgenjeva kao ono oko Rafaela stvara ciela škola, Tolstoj ostaje osamljen kao i veliki Michelangelo, koga njegovi riedki učenici
dostizavaju samo u maniri i u njegovim slabostima.

Ruski je roman osvojio najodabranije duhove sviju naroda prirodnom svježinom svojom u izražavanju opažaja i dubokom simpatijom svojom prema čovjeku i njegovim bolima.
U ruskom se je romanu najplemenitije očitovala duša mladoga plemena slavenskog, koje uza sve svoje mladenačke pogrješke odiše iskrenim milosrdjem i djelotvornim zanosom.

Mnogi su pjesnici, apostoli slavenske ideje, sanjali o tom, da je Slavenstvu, koje rek bi istom stupa na pozornicu obće povjesti, namienjena uzvišena zadaća ljubavi.

....

Ova ideja ljubavi obasjava i progrieva djela sviju ruskih pripovjedača, a dostigla je svoj najviši sloj u zadnjim radnjama Lava Tolstoga, koji od umjetnika postaje apostol staro-kršćanskoga ideala, propovjednik prave bratske ljubavi medju svim ljudima sviju naroda.

Ovu žicu, koja se previja kroz ruske pripoviesti moderne, s pravom nahode inozemci u samoj naravi slavenskoga plemena, vide ju u prostonarodnoj književnosti slavenskih naroda, koja je najvjerniji odraz prirodne duše njihove.
Na takav je način i moderni ruski roman zrcalo, koje nam podaje najhitnije crte slavenske duše. Uspjeh ruskoga romana dika je sviju slavenskih naroda.

Razmišljajući o uzrocima naše prošle i sadašnje nesloge, pa umujući o sredstvima, koja bi nas mogla dovesti do jedinstva, onaj sin slavenskoga naroda, komu je ideja naše kulturne zajednice sveta, nalazi najveću utjehu u sjajnom uspjehu slavenskoga genija u području umjetnosti i književnosti.
To je polje, gdje se Slaveni sastaju, a ne razilaze, to je sredstvo, po kojem će se na miran način zbližiti.

Što je ruski roman već proizveo na polju evropske pripoviesti, to se Verdi nada, da će do skora izvršiti i slavenska glazba, na ime osvježiti i pomladiti glazbenu umjetnost na Zapadu.
A imajući Vereščagina i Siemiradzkoga ne treba da očima poniknemo ni pred zapadnim slikarstvom. Slavenski se genij budi od dugovječna sna, okriepljen počinkom priprema se za svoju misiju u povjesti čovječanstva.
Ruski je roman njegovo prvo golemo djelo na žrtveniku obće prosvjete.

Veliko značenje ruskih pripovjedača u prosvjetnom životu ciele Evrope upravo me je i ponukalo, da sastavim ovu knjigu. U tom sam se poslu poslužio raznim djelima i razpravama.* Samo žalim, Sto pored najbolje volje nisam mogao doći do nekih djela, koja su već razpačana.

Kako je ova knjiga namienjena najširim slojevima hrvatskoga čitateljstva, promienio sam po želji »Matičine« uprave točnu transkripciju ruskih rieči u svojem rukopisu i prihvatio način, koji se je već odomaćio u hrvatskim knjigama.
Tako je n. p. mjesto Sergeevič štampano Sergejević.

Sastavljajući ovo djelo imao sam pred očima dvie svrhe, jedna mi je bila, da ugodim čitateljima, a druga, da knjiga bude bar donekle u prilog zdravomu napredku hrvatske beletristike.

U Zagrebu mjeseca jula 1894.

M. Š.
Reference:

Osvrt na rusku književnost

O ruskom romanu

Razvoj realizma u rusiji

Gogolj

Gončarov
Turgenjev

Dostojevski

Saltykov

Garšin

Tolstoj