Cena: |
Želi ovaj predmet: | 8 |
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Čurug, Žabalj |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Osnovi empiriske psihologije Branislava Petronijevića 1910.g-I.izd
OSNOVI EMPIRISKE PSIHOLOGIJE od D-ra Branislava Petronijevića, v. prof. Univerziteta, sa 36 slika u tekstu, Štamparija Ace M. Stanojevića “Dositije Obradović”, Beograd, 1910.
tvrdo koričena,ćírilica,318.strana, format: 23,5 x 15,5 cm, -I.izdanje
stanje:Sadrži pečat biblioteke,vrlo dobro očuvana nema ispisivanja
Branislav Petronijević (Sovljak kod Uba, 25. mart/6. april 1875 — Beograd, 4. mart 1954) bio je srpski filozof, akademik.
Unuk protojereja Petronija Jeremića, po kome je prezime Petronijević dobio njegov otac, bogoslov, koji nije bio sveštenik. Branislav Petronijević je završio Valjevsku gimnaziju u Valjevu. U svojoj 19. godini života odlazi u Beč na studije medicine, ne toliko zbog tog studija koliko zbog mogućnosti da se posveti studijama filozofije.
Doktorski rad uspešno je odbranio 1898. godine. Iste godine postavljen je za učitelja jezika u Trećoj beogradskoj gimnaziji, gde istovremeno predaje i filozofsku propedevtiku. Krajem te godine postavljen je za docenta Velike škole, a već naredne, 1899. godine, postaje vanredni profesor.
Godine 1903. postavljen je za redovnog profesora Velike škole, a kada je ova prerasla u Univerzitet opet postaje vanredni profesor, da bi 1919. godine bio izabran za redovnog profesora. Godine 1921. Petronijević postaje redovan član Srpske kraljevske akademije.
Proglašen je za najvažniju ličnost valjevskog kraja svih vremena. Uneo je 52 novine u naučni svet. Bista Branislava Petronijevića nalazi se u ubskom gradskom parku.
Odabrana dela
Eduard Hartman. Život i filozofija. Beograd, 1907. str. 43
Istorija novije filozofije. I deo od Renesanse do Kanta. Beograd, 1922. str. 389
O slobodi volje, moralnoj i krivičnoj odgovornosti. Beograd, 1906. str. 178+1
Osnovi empiriske psihologije. Beograd, 1910. str. 318
Osnovi empiriske psihologije. II izd. Knj. I-III. Beograd, 1923-6. str. 12+172
Osnovi teorije saznanja sa 19 sl. u tekstu. Beograd, 1923. str. 187
Spiritizam. Beograd, 1900. str. 74
Filozofija u „Gorskom Vijencu“ N. Sad, 1908. str. 60
Fridrih Niče. N. Sad, 1902. str. 99
Hegel i Hartman. Beograd, 1924. str. 151
Članci i studije. Knj. I-III. Beograd, 1913-22.
Članci i studije. Nova serija. Beograd, 1932. str. 1932
Šopenhauer, Niče i Spenser. Beograd, 1922. str. 316
Principi metafizike - I, II, Beograd, 1998.
Logika
Opšta metodologija