pregleda

Subotica pre i posle oslobođenja - Joso Šokčić (1934)


Cena:
2.650 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan sa vidljivim znacima korišćenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (3909)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,71% pozitivnih ocena

Pozitivne: 6558

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

Subotica pre i posle oslobođenja : građa za istoriju Subotice / Joso Šokčić
1934 (Subotica : Štamparija jugoslovenskog dnevnika)
432 str., [25] listova s tablama., [1] presavijen list : ilustr. ; 24 cm
Subotica - Kulturna istorija


JAKO RETKA KNJIGA
unutra je dobro očuvana, spolja je u lošijem stanju, hrbat je otpao pa je zalepljena izolir trakom, mogla bi se srediti kod knjigovesca

Dionisije Josip Šokčić (17. travnja 1902. - 27. lipnja 1968.[1]) je bio bački hrvatski pjesnik, prozaik, publicist, nakladnik. iz Subotice i poznati kulturni djelatnik bačkih Hrvata.[2] Radio je kao novinar. Skupljao je zavičajne listove.[3]

1924. je objavio zbirku stihova «Pjesme».

Uređivao je više listova i časopisa. Dugo je godina uređivao list Neven.[4] Uređivao je još Bunjevačke novine i druge.

Objavljivao je radove u bunjevačkohrvatskom omladinskom književnom časopisu za kulturu iz Subotice Bunjevačkom kolu (1933.-1936.)

Zastupao tezu da su Bunjevci posebna nacija. [5] Naposljetku je krajem 1939. objavio u Subotičkim novinama otvoreno pismo naslova Kraj jedne zablude. U njemu je javno priznao da je živio u zabludi `da su Bunjevci neka četvrta nacija`, a uređivanje i vlasništvo nad listom Nevenom predao je svećeniku Blašku Rajiću,[4] jer su mu zbog poricanja hrvatstva Bunjevaca pretplatnici, mahom bunjevački Hrvati, otkazivali pretplate.(`A posli 21 godine ja sam priznao jednu tešku zabludu. Zabludu - da smo mi Bunjevci nika četvrta nacija... Osim toga morao sam viditi kod otvorenih očiju da su se svi nezavisni Bunjevci priznavali Hrvatima, posićivali hrvatske priredbe, potpomagali hrvatsku štampu i svaku hrvatsku manifestaciju. To mi je dalo povoda za razmišljanje. Politika `Bunjevci ostanite Bunjevci` nije primljena u narodu i ona se drži i sada samo pomoću tankog konopca. `Mimonarodna` politika ne može da se održi i meni može dabude samo žao što to nisam i ranije opazio...`).[6]

Nakon dolaska vlastiju NOB u Novi Sad 1945., radio je kao novinar u dnevniku Slobodnoj Vojvodini (listu koji je 26. kolovoza 1945. promijenio ime u Hrvatska riječ), suradnici su mu bili Blaško Vojnić Hajduk, Vladislav Kopunović, Stevan Kolar, Josip Kujundžić, Ljubomir Milin, Mileta Ognjanov, Đuro Kemenj, Antun Vojnić Purčar, Joso Kujundžić, a kasnije i Balint Vujkov. Njegov se rad pojavio 1947. u prvom i jedinom broju Njive, prvog poratnog hrvatskog književnog časopisa u Subotici, glasila subotičkog Hrvatskog kulturnog društva.

Svojim djelima je ušao u antologije poezije i proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.

Održavao je kontakte sa poznatom Subotičankom Ilonom Fülöp, poznatom filmskom scenaristicom. Zahvaljujući njenom pismu Šokčiću iz 1953., kojeg je našao književnik i knjižar Slavko Matković, uspjelo se spasiti od zaborava subotički dio njenog životopisa.[7]

Autor je opsežne kronologije «Subotica prije i poslije oslobođenja» iz 1934. godine, dviju monografija, monografije o Agi Mamužiću «Život i rad Age Mamužića» i monografija o Miji Mandiću «Mijo Mandić, momenti iz njegovog života i rada».

Djela
Putokaz Bunjevcima u Vojvodini, 1925. (Dionisije Josip Šokčić)
Subotica, 1934.
Mijo Mandić. Momenti iz njegovog života i rada, 1934.
Subotica pre i posle oslobođenja: građa za istoriju Subotice, 1934.
životopis Age Mamužića (rukopis u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu)

DOK JE SEZONA VIRUSA KNJIGE MOŽDA NEĆEMO SLATI BAŠ SVAKI DAN
IMAJTE RAZUMEVANJA AKO POŠILJKA BUDE STIGLA KOJI DAN KASNIJE (Što ne znači da ne može stići i dan odmah posle narudžbine, zavisi kako se pogodi)
Takođe, mnogo ređe idemo za Beograd, tako da ne računate na lično preuzimanje u Beogradu ukoliko vam je hitno potreban kupljeni predmet.
Poštarina za knjige je u proseku 120-130 dinara, što je mala suma da bi se izlagali riziku i mi i vi, tako da preporučujemo da se transakcije obave putem pošte.
Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili četvrtak, petak i subota.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Beogradu, Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici i Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile poslate u Beograd - ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu u Beogradu da ne bi doslo do neprijatnosti).
Beograd: lično preuzimanje Žarkovo (kod pijace, preko puta Vera), eventualno centar ako nam se potrefe termini dolaska.
U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici ili u centru po dogovoru.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu je uglavnom oko 120 - 150 din. Slanje vise knjiga u paketu tezem od 2 kg 290-305 din.

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po prijateljima ili autobusom, jer je poštarina od 700 do 3000 din. zavisno od težine knjige, ali ukoliko želite moguće je i poštom. U Beč idem često pa knjige mogu doneti lično.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine

Predmet: 50799485
Subotica pre i posle oslobođenja : građa za istoriju Subotice / Joso Šokčić
1934 (Subotica : Štamparija jugoslovenskog dnevnika)
432 str., [25] listova s tablama., [1] presavijen list : ilustr. ; 24 cm
Subotica - Kulturna istorija


JAKO RETKA KNJIGA
unutra je dobro očuvana, spolja je u lošijem stanju, hrbat je otpao pa je zalepljena izolir trakom, mogla bi se srediti kod knjigovesca

Dionisije Josip Šokčić (17. travnja 1902. - 27. lipnja 1968.[1]) je bio bački hrvatski pjesnik, prozaik, publicist, nakladnik. iz Subotice i poznati kulturni djelatnik bačkih Hrvata.[2] Radio je kao novinar. Skupljao je zavičajne listove.[3]

1924. je objavio zbirku stihova «Pjesme».

Uređivao je više listova i časopisa. Dugo je godina uređivao list Neven.[4] Uređivao je još Bunjevačke novine i druge.

Objavljivao je radove u bunjevačkohrvatskom omladinskom književnom časopisu za kulturu iz Subotice Bunjevačkom kolu (1933.-1936.)

Zastupao tezu da su Bunjevci posebna nacija. [5] Naposljetku je krajem 1939. objavio u Subotičkim novinama otvoreno pismo naslova Kraj jedne zablude. U njemu je javno priznao da je živio u zabludi `da su Bunjevci neka četvrta nacija`, a uređivanje i vlasništvo nad listom Nevenom predao je svećeniku Blašku Rajiću,[4] jer su mu zbog poricanja hrvatstva Bunjevaca pretplatnici, mahom bunjevački Hrvati, otkazivali pretplate.(`A posli 21 godine ja sam priznao jednu tešku zabludu. Zabludu - da smo mi Bunjevci nika četvrta nacija... Osim toga morao sam viditi kod otvorenih očiju da su se svi nezavisni Bunjevci priznavali Hrvatima, posićivali hrvatske priredbe, potpomagali hrvatsku štampu i svaku hrvatsku manifestaciju. To mi je dalo povoda za razmišljanje. Politika `Bunjevci ostanite Bunjevci` nije primljena u narodu i ona se drži i sada samo pomoću tankog konopca. `Mimonarodna` politika ne može da se održi i meni može dabude samo žao što to nisam i ranije opazio...`).[6]

Nakon dolaska vlastiju NOB u Novi Sad 1945., radio je kao novinar u dnevniku Slobodnoj Vojvodini (listu koji je 26. kolovoza 1945. promijenio ime u Hrvatska riječ), suradnici su mu bili Blaško Vojnić Hajduk, Vladislav Kopunović, Stevan Kolar, Josip Kujundžić, Ljubomir Milin, Mileta Ognjanov, Đuro Kemenj, Antun Vojnić Purčar, Joso Kujundžić, a kasnije i Balint Vujkov. Njegov se rad pojavio 1947. u prvom i jedinom broju Njive, prvog poratnog hrvatskog književnog časopisa u Subotici, glasila subotičkog Hrvatskog kulturnog društva.

Svojim djelima je ušao u antologije poezije i proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.

Održavao je kontakte sa poznatom Subotičankom Ilonom Fülöp, poznatom filmskom scenaristicom. Zahvaljujući njenom pismu Šokčiću iz 1953., kojeg je našao književnik i knjižar Slavko Matković, uspjelo se spasiti od zaborava subotički dio njenog životopisa.[7]

Autor je opsežne kronologije «Subotica prije i poslije oslobođenja» iz 1934. godine, dviju monografija, monografije o Agi Mamužiću «Život i rad Age Mamužića» i monografija o Miji Mandiću «Mijo Mandić, momenti iz njegovog života i rada».

Djela
Putokaz Bunjevcima u Vojvodini, 1925. (Dionisije Josip Šokčić)
Subotica, 1934.
Mijo Mandić. Momenti iz njegovog života i rada, 1934.
Subotica pre i posle oslobođenja: građa za istoriju Subotice, 1934.
životopis Age Mamužića (rukopis u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu)
50799485 Subotica pre i posle oslobođenja - Joso Šokčić (1934)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.