ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

MK12
43719) KRAJIŠKE IMOVNE OPŠTINE III povijesni dio , Milan Turković , Sušak 1936 , šumarstvo , seča prašuma slavonskoh hrasta , lužnjaka .
Krajiške imovne opštine bile su specifične autonomne zajednice seljaka-graničara formirane nakon razvojačenja Hrvatsko-slavonske Vojne krajine (zakonima iz 1873. i 1875. godine).
One su predstavljale najveće privatno-pravne seljačke zajednice koje su upravljale ogromnim šumskim prostranstvima na području Like, Korduna, Banije i Slavonije.
Činile su ih stotine sela povezanih u zajednice koje su imale za cilj očuvanje šumskog bogatstva i ekonomske stabilnosti lokalnog stanovništva.
UVOD

Scientia nihil aliud est quam veritatis imago. (Znanje nije ništa drugo nego slika istine).

Ova je radnja plod mnogogodišnjeg marnog proučavanja, koje se osniva na vlastitom iskustvu. Izbor navoda (citata) uslijedio je sa stanovišta apsolutne objektivnosti. Svrha je radnji da predoči i podupre autentičnim navodima iz akata i publikacija moja vlastita nepristrana razjašnjenja i opažanja. Namjera je radnji istaknuti, opomenuti, djelomice opravdati, ali savjetovati i pomoći spasiti, što se krajišnicima još spasiti dade. Sve skupa je plod nepatvorene realnosti i dobronamjernosti.

U augustu o. g. objelodanjena studija “M. T. Krajiške imovne općine završuje izrekom “ Ogroman materijal tek sam površno, letimice istaknuo. Pojedinosti želim iznijeti u posebnom izdanju. Taj nastavak ili treći dio studije slijedi.

Autor pratio je razvoj krajiških imovnih općina kroz decenije i prati sveudilj nekom nepokolebivosti, gotovo zebnjom, kako se materijalno stanje K. I. O. od godine do godine sve više i više pogoršava. Trajne, sve oštrije, krize u drvarskom poslovanju povećavaju i onako već labavo stanje K. I. O. Neprestano se naglašava i spominje neka sanacija K. I. O., u suštini ostaje sve po prvobitnim, starim nedvojbeno nezgodnim sistemima. Autor, posjednik šuma u požeškoj dolini, zanimao se je i zanima se poglavito za K. I. O. u Slavoniji, kojima je historijat možda zamršen više nego u ostalim K. I. O. Materijal, koji je skupljao i skuplja i dalje, ogroman je, ali zato poučan i prikladan da osvijetli pravo materijalno stanje imov. opć. Komulativnost ili grupacija K. I. O. značila bi ponoviti onu istu prvobitnu, zato osnovnu pogrešku. Ovim se osuđuje “pro-suđivanje I. O.” po jednom kalupu, tih deset gospodarstva šumskih sastojina bivših vojnih pukovnija, od plavoga Jadrana pa do ušća Save u Dunav, dok kako je opetovano naglašeno, I. O. nije za Liku do sada osnovana.

Tokom sređivanja građe za ovu studiju bili su mi u pomoć hvale vrijednom pripravnosti gg. sveuč. profesor Dr. Ugrenović, Ing. Ante Premužić, profesor Milivoj Mezorana i direkcije: državnih šuma u Sušaku, imovnih općina Petrovaradinske i Đurđevačke. Svima izričem ovime srdačnu zahvalu.
Sušak, novembra 1936.
Milan Turković.
mek povez, format 15,5 x 23,5 cm , latinica, ilustrovano, 94 strane ,