ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Tematika: šumarstvo, geografija

Milan Marinović ŠUMSKO PRIVREDNA - GEOGRAFIJA

Državna štamparija kraljevine Jugoslavije, Beograd, 1934.
612 strana, A4 format.

Potpis prethodnog vlasnika.
Požutela od stajanja.
Korice kao na slici.
Kompaktna, nema podvlačenja, zapisa...

Potječe iz šumarske obitelji: bio je sin vlastelinskog šumara. Djetinjstvo je proživio kod djeda, umirovljenog nadlugara u Moroviću u Srijemu. Nakon gimnazije, studira na Visokoj šumarskoj i rudarskoj školi u Banskoj Štiavnici u Slovačkoj gdje 1910. god. završava školovanje na Šumarskom odsjeku.
Prvih osam godina službuje na Karpatima, Tatrama i Budimpešti (1911.-1919. ), a nakon rata prelazi u Hrvatsku za upravitelja Šumarije Fužine. Godine 1922. prelazi u Zagreb za tajnika Jugoslavenskoga šumarskoga društva i urednika `Šumarskoga lista`, ali se 1924. seli u Beograd i radi u Ministarstvu šuma i rudnika u Odsjeku za trgovinu i industriju drvetom te istodobno predaje šumsko-privrednu politiku, upravu šuma i trgovinu drvetom na Šumarskom fakultetu u Zemunu.
Godine 1926. u Brnu stječe znanstveni stupanj doktora agrarnih znanosti. Nakon toga 1928. posve se posvećuje sveučilišnoj nastavi: izvanredni je profesor Šumarskoga fakulteta u Beogradu. Godine 1941. prelazi u Zagreb kao referent za trgovinu i šumarsku politiku. Nakon rata (1945. ) imenovan je izvanrednim, a ubrzo zatim i redovnim profesorom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje predaje Šumarsku geografiju, Šum. politiku i trgovinu drvetom, a nakon reorganizacije nastave predaje predmet ekonomika Šumarstva.
Njegovo opredjeljenje znanosti počinje već 1918. g., istodobno studira i statistiku te u domaćim i stranim publikacijama objavljuje vise od 360 radova. Osim stručnih i znanstvenih radova, objavio je velik broj novinskih članaka u beogradskoj `Politici`.
Napisao je i objavio `Šumsko privrednu geografiju` 1934. godine, jedno od prvih djela u svijetu, tada mlade znanosti. Djelo je zapaženo u inozemstvu. Ostala je neobjavljena građa za knjigu `Povijest šumarstva Jugoslavije` i drugi radovi.
Stručno, znanstveno i publicistički djelovao je na tri područja: šumska, drvnoindustrijska i drvnotrgovinska politika, zatim šumskoprivredna i lovnoprivredna statistika i propaganda šumarstva. Najistaknutiji su mu radovi o svjetskoj razmjeni šumskih i drvnoindustrijskih proizvoda. Kod Lige naroda u Ženevi surađivao je na problemima međunarodne trgovine drvom.
Bio je poznat kao lovni stručnjak i ljubitelj lova. Održao je referate na sastancima Međunarodnog lovačkoga savjeta (Pariz, Varšava, Prag, Berlin). Izradio je zoogeografsku kartu bivše Jugoslavije izloženu na vise lovačkih izložbi. Sudjelovao je na nekoliko lovačkih izložbi i bio suradnik Lovačko - ribarskoga vjesnika. Od 1931. g. dr. M. Marinović član je stalnog jugosl. povjerenstva u Međunarodnom savjetu za lovstvo (CIC), na čijem je redovnom zasjedanju 1934. u Varšavi nastupio s referatom `Pitanje lovne zoogeografije`.
Odlikovan je Ordenom Sv. Save 3. i 4. reda i Merite Agricole