Godina izdanja: 2003
ISBN: 86-83495-12-4
Oblast: Okultizam
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Autor - osoba Hermes Trismegistos
Naslov Opomena duši / Hermes Trismegistos ; preveo Nebojša Barać
Jedinstveni naslov Ermahnung der Seele. scc
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 2003
Izdanje [1. izd.]
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Zlatni zmaj, 2003 (Beograd : Kam-Graf)
Fizički opis 111 str. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Barać, Nebojša
Zbirka ǂBiblioteka ǂEliksir duševne sreće
Napomene Prevod dela: Ermahnung der Seele
Tiraž 500.

Predgovor
Onaj preko koga Istina postaje reč, sam ostaje istovremeno nepoznat i nevidljiv, ali i „tri puta veličanstven” (ili „tri puta veliki”).
Hermes (Tot, Merkur) je ime boga koji vlada prenošenjem, razmenom, recima.
Kada je, dakle, Hermes Trismegistos – „tri puta veličanstven” – to upućuje na to da se iza takvog imena, ko god to bio – jedan čovek ili više ljudi – krije vrlo uzvišen um koji prenosi vrlo uzvišene poruke upućene srodnim umovima.
Takve poruke su daleko od banalnosti svetine i potpuno nedostupne onome što nazivamo običnim ljudskim intelektom, koji je vođen logikom uzroka i posledice i potpuno šlep i gluv za razumevanje paradoksa.
Verovatno iz tog razloga sva učenja i sve ono što govori jezikom tih paradoksa, i što uzvišeni um upućuje srodnom umu – po Hermesu se naziva „hermetizam”.
Za Hermesa Trismegistosa ne zna se pouzdano ko je bio i kada je živeo. Ali, ono što je jasno u svakom slučaju, je da je to ime koje u sebi nosi značenje i ukazuje na to da se iza njega krije „veliki posvećenik” – da se ličnost povukla i da je ostalo samo posvećenje.
Pripisuje mu se nekoliko delà: „Tabula Smaragdina”, „Corpus Hermeticum”, „Opomena duši”, i sva su iz Egipta stigla u Evropu uglavnom preko Arapa.
„Opomena duši” je jedan od manje poznatih tekstova koji se pripisuje Hermesu Trismegistosu. Postoji oko sedam verzija ovog delà, od kojih samo tri sadrže celokupan tekst. Kako je navedeno u predgovoru nemačkog izdanja, i hrišćani i muslimani su ostavili svoje tragove u njemu, što bi moglo da ukaže na to da su ga koristili i jedni i drugi. Ali, bez obzira u čiju baštinu, kulturu, učenje ili tradiciju ga svrstali, svakom ko ga pročita jasno je da je njegova poruka bezvremena i da `ne poznaje prostorne granice.
„Opomena” je upućena čoveku, odnosno duši. Međutim, kao što je već napomenuto, to nije poruka koju će svako razumeti, uprkos tome što je vrlo jasna i nedvosmislena.
Da su mnogi razumeli i da sada razumeju ono što je tu napisano, i svet bi bio drugačiji. Ali ko zna? Možda čuda ipak nisu nemoguća?!
Beograd 2003.

Hermes Trismegistos (grč. Ἑρμῆς ὁ Τρισμέγιστος, lat. Hermes Trismegistus, odnosno Mercarius Termaximus, „triput najveći“), sinkretističko božanstvo nastalo sjedinjenjem obilježja grčkog boga Hermesa i egipatskog boga Thotha.
U prvim stoljećima poslije Krista pripisan mu je veći broj hermetičkih spisa koji su smatrani ostacima egipatske mudrosti, a zapravo su bili filozofsko-mistični teksovi iz helenističkog razdoblja.
Kult, s vremenom, sjedinjenog Thotha/Hermesa slavio se u hramu u Hermopolisu u Egiptu.
Porijeklo i osobine
Novo božanstvo poznato pod imenom Hermes Trismegistos nastalo je kao proizvod grčkih kolonista u Egiptu (kolonija Naukratis) koji su svoga boga Hermesa poistovjetili s Thothom, nebeskim utemeljiteljem magije, izumiteljem pisma i čuvarom tajnih znanja. Također, ujedinjeni Hermes/Thoth smatra se, poput svojih dijelova i zaštitnikom astrologije i alkemije.
Pretvorba egipatskog boga Thotha u helenističko božanstvo Hermesa Trismegistosa započelo je za vrijeme Kasnog Carstva (6. stoljeće p. n. e.), no tek se od 3. stoljeća p. n. e. može pratiti povijesni razvitak religije Hermesa.
S vremenom je Hermes/Thoth humaniziran i pretvoren u mističnog kralja koji je vladao 3.226 godina i napisao 36.525 svitaka o prirodnim načelima. Kasnije je Jamblih smanjio tu brojku na 20.000 svitaka, Klement iz Aleksandrije reducirao ju je na četrdeset i dva svitka.
Hermetički spisi
Hermetički radovi prožeti sintezom egipatske tradicije, grčkog novoplatonizma, zoroastrizma, judaizma i kršćanstva, a što je posljedica sraza egipatske i helenističke kulture u prvim stoljećima kršćanske ere. Takvih radova bilo je u prošlosti mnogo, ali ih je dosta izgubljeno protokom vremena, ali i zbog sustavnog uništavanja.
Od većeg broja hermetičkih spisa pripisanih Hermesu Trismegistosu, sačuvala ih se tek nekolicina na grčkom jeziku i niz fragmenata koje su sačuvali kršćanski autori.
Među najpoznatijim tekstovima atributiranim Hermesu/Thothu, svakako je Corpus Hermeticum, kao i Asklepije (izvorno „Savršena rasprava“).
Hermes Trismegistos u islamu
Islamski učenjaci su Hermesa Trismegistosa poistovjetili s Idrisom koji se spominje u Kuranu, a nadamak Trismegistos pogrešno je protumačen kao da se odnosi na tri odvojena lika. Prvi se izjednačavao s Idrisom (Henok u Bibliji) koji je živio prije Potopa. Drugi je navodno živio u Babilonu i bio Pitagorin učitelj, dok je treći živio u helenističkom Egiptu.
Mnogi arapski prijevodi ranijih hermetičkih tekstova te mnoga izvorno arapska djela pripisivana su Hermesu, kojeg su smatrali prvim učiteljem znanosti i filozofije. Povezivali su ga s magijom, alkemijom i astrologijom. Hermetičkiu miso, a posebice alkemiju prihvatili su sufijski učitelji.
MG24 (N)