Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Oblast: Ezoterija
Jezik: Nemački
Autor: Strani
Der Heilige Teufel: Rasputin und die Frauen Gebundene Ausgabe
1927
von R. Fülöp - Miller (Autor)
440 str.
Grigorij Jefimovič Raspućin (rus. Григо́рий Ефи́мович Распу́тин; Pokrovsko, 10. januar 1869 — Petrograd, 29. decembar 1916) je bio ruski mistik. Predstavljajući se kao vidovnjak i čudotvorac, uspeo da se nametne, kao osoba od poverenja, poslednjem ruskom caru Nikolaju II i njegovoj ženi, carici Aleksandri. Imao je veliki uticaj na poslednje dane ruske dinastije Romanovih, i značajnu ulogu u životima cara Nikolaja II i njegove žene Aleksandre, i njihovog sina Alekseja koji je patio od nasleđene hemofilije od kraljice Viktorije.[1][2] Njegovi oponenti su ga zvali „ludi monah“ iako nikad nije postao monah. Neki su ga smatrali za stareca i verovali da je psihički i duhovni iscelitelj. Ubila ga je grupa plemića da bi spasla ugled monarhije. Može se smatrati i za jednu od najkontroverznijih ličnosti 20. veka.
Raspućin je u međuvremenu postao kontroverzna ličnost vodeći skandalozni lični život sa ženama petrogradskog visokog društva. Šta više, viđan je često kako odlazi sa prostitutkama, opija se i ne vraća kući do rano ujutru. Bio je uvek prljav, retko se kupao i nekulturno se ponašao na javnim mestima. Zbog svega toga, petrogradska elita ga nije baš širokogrudo prihvatala.
Imao je i konflikt sa Ruskom pravoslavnom crkvom zbog svoga uverenja da se povezanost sa Bogom stvara kroz greh, jer po njegovom mišljenju, greh je neizostavni element ljudskog ponašanja, i da kroz vernikovo priznanje o počinjenom grehu i prihvatanju poniženja od drugih, zadobija milost Boga.
Na početku rata, Raspućin proriče da će ruska armija biti uspešna samo ako sam car uzme komandu nad vojskom, što je zbog loše pripremljenog cara Nikolaja rezultovalo lošim posledicama po Rusiju. Dok je car bio na frontu, Raspućinov uticaj na caricu Aleksandru je rastao. Ubrzo je postao lični savetnik carice i napunio politička mesta svojim kandidatima. Zbog Raspućinovog uticaja, a i zbog Prvog svetskog rata, ruska ekonomija je počela naglo propadati. Krivljena je naravno carica Aleksandra, a sa njom i Raspućin jer se znalo o njegovom uticaju na nju.
Raspućinov uticaj su koristili političari i novinari kojima je bilo u cilju da oslabe integritet dinastije Romanov, prisile cara da se odrekne apsolutne vlasti i odvoje Rusku pravoslavnu crkvu od države.