| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | BEX Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
| Grad: |
Beograd-Čukarica, Beograd-Čukarica |
Godina izdanja: Ostalo
Autor: Domaći
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Lepo ocuvana
S1
Renato Baretić - OSMI POVJERENIK
Kultni roman po kojem je snimljen istoimeni film.
Dobitnik nagrada:
Vladimir Nazor
Ivan Goran Kovačić
August Šenoa
Gjalski
Kiklop
Mladom perspektivnom političaru Siniši Mesnjaku konkurencija namesti aferu usred predizborne kampanje, zbog čega ga premijer sklanja od javnosti i šalje u najveću hrvatsku nedođiju, ostrvo Trećić, na kojem nema ni pošte, ni interneta ni signala mobilne telefonije. Njegov zadatak je da izolovanu zajednicu inkorporira u pravni sistem samostalne i suverene Republike Hrvatske tako što će organizovati prve slobodne izbore na ostrvu i uspostaviti lokalnu vlast. Prethodnih sedam vladinih „povjerenika“ propalo je na ovom zadatku, naprosto zato što zajednica savršeno funkcioniše van ingerencija hrvatske države.
Daleko od političkih intriga, korupcije i birokratije, ekscentrični ostrvljani, mahom starci – povratnici iz australijske pečalbe – žive od dobrih penzija u prelepom mediteranskom pejzažu bez dodira sa problemima globalizovanog sveta. Greju se na solarnu energiju, najmoderniji aparati za kafu i medicinska oprema stižu im periodično od italijanskih mafioza, a čak im se i jezik razlikuje od hrvatskog. Trećićanski je svojevrsni spoj dalmatinske čakavice, italijanskog i „australijskog“, koji uz to sledi sva pravila vukovice: ne samo da se piše ćirilicom nego se i piše kao što govoriš. Otuda nije ni čudo što su Siniši (a bogami i čitaocima) na početku potrebne sitne prevodilačke usluge, koje će mu velikodušno pružiti nešto mlađi meštanin Tonino, s kojim se Siniša toliko zbližava da mu postaje najbolji prijatelj i verni sadrug u borbi protiv ostrvljanske samodovoljnosti.
„Osmi povjerenik ima sve odlike rasnog bestselera, a da istovremeno zadovoljava i prohteve onih koji od književnosti traže znatno više od par sati lagodnog (samo)zaborava.“
– Teofil Pančić