Godina izdanja: 2017
ISBN: 978-86-521-2701-6
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Izdavač: Laguna, Beograd
Format: 13x20 cm
Broj strana: 364
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Godina izdanja: 25. oktobar 2017.
Prevodilac: Marko Mladenović
Stanje kao na slikama, na rikni tragovi čitanja, unutra odlično očuvano.
Mislite da znate istinu. Istina je da ne znate ništa.
Ako su vam muža ubili, a vi ste bili svedok, kako da objasnite kada vam se on opet pojavi na kameri za nadzor?
Po povratku iz rata, Maja, bivši pilot za specijalne operacije, vidi jednu nezamislivu sliku koju je zabeležila kamera za nadzor u dečjoj sobi dok je ona bila na poslu: svoju dvogodišnju ćerku kako se igra Džoom – koji je svirepo ubijen dve nedelje pre toga. U srži zagonetke stoji pitanje može li se verovati svemu što vidite sopstvenim očima, čak i kada to očajnički želite.Da bi pronašla odgovor, Maja mora da izađe na kraj s najmračnijim tajnama i obmanama iz sopstvene prošlosti da bi zatim mogla da se suoči s neverovatnom istinom o svom mužu – i o sebi.
Milioni čitalaca su otkrili uzbudljive trilere majstora dvostrukog obrta Harlana Kobena. U romanu Ako me jednom prevariš Koben je ponovo nadmašio sebe…
„Koben je jednostavno jedan od najvećih pisaca svih vremena. Uzmite bilo koji njegov triler i naići ćete na zanimljivu, iznenađujuću priču punu obrta, u čijoj se srži nalazi veliko srce.“ – Džilijen Flin, autorka bestselera Iščezla
„Koben ponovo spaja ono u čemu je najbolji – uzbuđenja, neizvesnosti i snažna osećanja – u priči koja će i najiskusnije čitaoce sigurno prevariti više puta.“ – Kirkus Reviews
„Koben je nalik veštom mađioničaru koji najbolji trik čuva za sam kraj.“ – Publishers Weekly
Harlan Koben je prvi pisac trilera koji je osvojio tri najprestižnije nagrade u okviru žanra: Edgar, Šejmus i Entoni. Povodom jednog od Kobenovih romana list Čikago tribjun je autora opisao slikovitom frazom „Rejmond Čendler sreće Bridžet Džons“, ciljajući na Kobenov dar da unese crtu duhovitog u trilerske zaplete.
Godine 2000. je objavio roman Nikom ni reči, jedan od svojih najuspešnijih trilera, koji mu je doneo i nominaciju za nagradu Edgar, da bi se godinu dana kasnije pojavio Nestao zauvek, roman za koji Koben kaže: „Želim da vam se svaka knjiga, a posebno ova, prišunja iza leđa, i na kraju vas udari po potiljku kad se tome ne nadate.“
Dosad je u svetu prodato preko sedamdeset miliona primeraka Kobenovih knjiga, prevedenih na četrdeset tri jezika.
Živi u Ridžvudu u Nju Džerziju. Potencijalnim piscima poručuje sledeće: „Pišite. Ne uzimajte časove pisanja. Ne slušajte me. Samo pišite. I brišite, puno brišite. Verovatno ne brišete dovoljno. Onda pišite ponovo. Onda opet. I opet.“
MG60
Autor - osoba Šivananda, Svami
Naslov Karme i bolesti ; Pobeda nad besom ; Pobeda nad strahom ; Filozofija snova / Sri Svami Šivananda ; prevod sa engleskog Aleksandar Đusić
Jedinstveni naslov Karmas and Diseases. Conquest of Anger. Conquest of Fear. Philosophy of Dreams. scc
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 2005
Izdanje 1. izd.
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Esotheria, 2005 (Beograd : Akademska štampa)
Fizički opis 170 str. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Đusić, Aleksandar (prevodilac)
Zbirka Latice hiljadu lotosa : edicija spiritualnosti Istoka
ISBN 86-7348-179-1 (broš.)
Napomene Prevodi dela: 1. Karmas and Diseases ; 2. Conquest of Anger ; 3. Conquest of Fear ; 4. Philosophy of Dreams / Sri Swami Sivananda
Tiraž 1.000
O autoru: str. 168-170.
Predmetne odrednice Hinduizam
Joga
Četiri knjige u jednoj!
Jedan od najvećih indijskih mudraca 20. veka pomaže nam da shvatimo uzročno-posledičnu vezu između naših postupaka i raznih vrsta oboljenja koja iz njih proističu. „Sve bolesti od kojih od rođenja patimo su proizvodi postupaka koje smo učinili u prethodnim vremenima… Loša dela ne prolaze bez gorkih posledica po počinioca. Ovde su navedeni neki od brojnih žalosnih životnih uslova u kojima čovek mora da živi usled svojih nepažljivih grešnih dela.“
„Strah je veliki neprijatelj čoveka. On je protivnik njegovog napretka. On remeti njegov mir i sklad. Sisa i crpi njegovu vitalnost i energiju.
Psiholozi su mišljenja da ne može biti apsolutne neustrašivosti i da se jedino može uložiti odlučan napor da se savlada strah. To je netačno. Psiholozi nemaju transcendentalno iskustvo. Savršen mudrac koji ima znanje o Bramanu je apsolutno neustrašiv.“ Ova knjiga baca mnogo svetla na uzroke i karakteristike straha. Ona predlaže delotvorne lekove za istrebljenje straha i razvijanje hrabrosti i moralne čvrstine.
„Uzrok greha ili pogrešnog postupanja u ovom svetu je želja. Bes je samo oblik želje. Bes je zapravo sama želja. Jer, kada želja nije zadovoljena, čovek postaje ljut na one koji stoje kao prepreka na putu ispunjenja.“
Sri Svami Šivanandađi Maharadž pruža nam dragoceno uputstvo za metode za vođenje rata protiv ovog kobnog neprijatelja čoveka.
„Duboka mudrost dolazi kroz razmišljanje o snovima.
Niko nije zaista sebe upoznao ako nije izučavao svoje snove. Izučavanje snova pokazuje kako je tajanstvena naša duša. Svaka predstava u snu ima značenje. San je poput pisma napisanog na nepoznatom jeziku. Snovi imaju svrhu ili razveseljavanja ili rastuživanja i zastrašivanja sanjača, da bi mu time bilo uzvraćeno za njegova dobra i loša dela. Njegova adrišta (sila prošlih karmi) na ovaj način obezbeđuje delotvoran uzrok snova.“
„Sve dok sanjač sanja, objekti sna su stvarni. Kada se probudi, sanjani svet postaje iluzoran. Kada čovek dostigne prosvetljenje ili znanje o Bramanu, ovaj svet jave postaje nestvaran kao i svet sna.“
Svami Sivananda Sarasvati (engleski: Svami Sivananda Sarasvati, Devanagari: savāmī śivānanada sarasasarasarasava, 1887–1963), propovednik joge i Vedante. Osnovao je Društvo za božanski život u Rišikešu, Utarakhandu 1936. godine i napisao skoro 300 knjiga o jogi, vedanti i mnogim drugim temama.
Svami Šivananda je rođen 8. septembra 1887. u selu Pattamadai, Tamil Nadu, Indija, u pobožnoj porodici PS Vengu Ijera, službenika državnih prihoda i bhakte Gospoda Šive i Parvati Amala, koji ga je nazvao Kupusvami. Odličan je učenik i dobar sportista i gimnastičar. On pokazuje saosećanje prema siromašnima i životinjama. Po završetku srednjeg obrazovanja, pridružio se koledžu u Tiručirapali, gde je učestvovao u debatama i predstavama. Godine 1905. igrala je Elenu u Šekspirovoj drami San letnje noći. Posle tri godine na fakultetu prelazi na Medicinski institut Tanjore, gde je bio odličan učenik. Po završetku instituta počeo je da radi kao lekar u Tiručiju i uz zajam od 100 rupija od majke počeo je da izdaje medicinski časopis Ambrozija. Često poklanja časopis besplatno, jer ga je sramota da traži novac. Ubrzo nakon očeve smrti, dr Kupusvami je pozvan da služi u Maleziji i otišao je na brod Tara 1913. U Maleziji se dr Kupusvami bavio medicinom deset godina, gradeći reputaciju svojom posvećenošću i odricanjem od naknada za siromašne pacijente. . Jedan hinduistički asketa mu je dao knjigu sa duhovnom tematikom Jiva Brahma Aikiam, koja je podstakla njegovo interesovanje za duhovnost. Počeo je da čita knjige Svamija Rame Tirte, Svamija Vivekanande, Šankare, Imitacija Hrista Tomasa Kempiskea, Bibliju i knjige Teozofskog društva. Svakodnevno je praktikovao joga asane, molitvu i obožavanje i proučavao Bhagavad Gitu, Mahabharatu, Ramajanu i Bhagavata Puranu. Kako je vreme prolazilo, stekao je osećaj da medicina leči samo površno i 1923. godine napušta svoju unosnu profesiju i vraća se u Indiju u potrazi za duhovnim prosvetljenjem.
Inicijacija
Kupusvami je sleteo u Madras i posetio Varanasi, Nasik, Punu i Rišikeš, gde je 1. juna 1924. sreo svog gurua Svamija Višvanandu Sarasvatija, koji ga je inicirao u monaški red koji je osnovao Shankara dasanami sampradaia i dao mu ime Šivananda. Pošto je Kupusvami proveo samo nekoliko sati sa svojim guruom, potpunu ceremoniju inicijacije je kasnije izveo Svami Višnudevananda, šef Kailaš ašrama. Nakon svoje inicijacije, Šivananda se nastanio u Rišikešu i posvetio se intenzivnoj duhovnoj praksi. Nekoliko godina se podvizavao, ali i pomagao bolesnima. Uz novac od polise osiguranja, Šivananda je 1927. godine osnovao medicinsku službu u Lakšmandžuli i služio je hodočasnicima, svecima i siromašnima koristeći svoje medicinsko znanje. Šivanandina duhovna praksa je kulminirala iskustvom nirvikalpa samadhija (ekstatične nadsvesti).
Posle nekoliko godina, Šivananda je putovao po celoj Indiji i posetio mnoga svetilišta i svece, uključujući Ramesvaram i ašrame Šri Aurobindo i Ramana Mahariši u Južnoj Indiji, Badrinath u Utarakhandu i posetio jezero Manasarovar na planini Kailash (na Tibetu) 1931. Provodi sankirtan (grupno versko pevanje) i drži govore...
MG P32 (N)