| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 781
Autor: Domaći
Oblast: Slikarstvo
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Slikarstvo Stojana Ćelića / Stanislav Živković, Lazar Trifunović Ivana Simeonović
Izdavač: Srpska akademija nauka i umetnosti
Beograd 1990. Mek povez sa klapnama, bogato ilustrovano, format 20,5×24 cm, 225 strana.
Sadržaj:
Stanislav Živković: Slikarstvo Stojana Ćelića
— Školovanje (1942—1953)
— Asocijativni pejzaž (1954—1958)
— Vertikala (1958—1968)
— Pomerene granice prostora (1968—1976) s
— Sjaj boje (1976— )
Lazar Trifunović: Topologija Stojana Ćelića
Ivana Simeonović, intervju sa Stojanom Ćelićem: Sadržajna zasićenost koja ne podleže programiranim sadržajima
Stanislava Živković: The Painting of Stojan Ćelić
Lazar Trifunović: The Topology of Stojan Ćelić
Ivana Simeonović, Interview with Stojan Ćelić: Saturated Content which is not Dependent on Programmed Contents
Katalog
Biografija
Bibliografija
Literatura
Stojan Ćelić, (1925. Bosanski Novi/Novi Grad – 1992. Beograd), bio je likovni umjetnik.
Sa porodicom se preselio u Beograd 1937. godine. Tokom 1942. godine pohađao je časove crtanja u školi Mladena Josića. Akademiju (danas Fakultet) likovnih umetnosti u Beogradu je upisao 1943. godine, u klasi Nedeljka Gvozdenovića. Diplomirao je 1951. odine,a postdiplomske studije je završio 1953. godine. Naredne godine je izabran za asistenta na pomenutom fakultetu, a zatim (1957) za docenta. U periodu od 1971. do 1973. godine bio je dekan na Fakultetu likovnih umetnosti. Od 1956. do 1960. godine bio je sekretar Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije. U periodu od 1965. do 1970. godine bio je glavni i odgovorni urednik časopisa `Umetnost`. Za redovnog član SANU izabran je 1978. godine.
Izlagao je u zemlji i inostranstvu. Prvu samostalnu izložbu je imao 1954. godine.
Umjetnički rad
Ako se izuzmu kratkotrajna slikanja portreta, motiv prostora je osnovna slikarska tema cjelokupnog stvaralaštvo Stojana Ćelića i to u rasponu od slikanja konkretnog predjela do njegove postepene sublimacije i pretakanja u apstraktne kompozicije. Osim slikarstvom i grafikom, bavio se tapiserijom, mozaikom.
Legat Stojana Ćeliča u Novom Gradu proglašen je za nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik na sjednici održanoj od 15. do 21. marta 2005. godine u Sarajevu. Nacionalni spomenik čini 41 umjetničko djelo: četiri ulja na platnu, šest crteža, trideset jedna grafika. Smješten je od 1988. godine, u Kulturno–obrazovnom centru u Novom Gradu (BiH), u Karađorđevoj ulici broj 71.
Autor je nekoliko monografija kao što su: “Nedeljko Gvozdenović” i “Marko Čelebanović”. autor je mnogobrojnih tekstova o likovnoj umjetnosti, te knjiga “Između sveta i slike” ( 1981) i “Sudbina skulpture” ( 1994). Bavio se i likovnom kritikom.