Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Oblast: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Godina izdanja: Tv
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Nikola Dobrović (Pečuj, 12. februar 1897 — Beograd, 11. januar 1967) bio je srpski i jugoslovenski arhitekta i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu.
Biografija
Njegova dela su uglavnom stvarana u stilu moderne, a bio je podjednako poznat i kao urbanista. Studije arhitekture započeo je u Budimpešti 1915,[1] a nakon prekida zbog 1. svetskog rata, nastavio ih je u na Češkom tehničkom univerzitetu u Pragu, gde je diplomirao 1923. i radio do 1934. kao arhitekta. Vratio se u zemlju i živeo u Lapadu kod Dubrovnika. Godine 1943 se priključuje NOP-. Od oktobra 1944. radio je na obnovi zemlje kao načelnik Arhitektonskog odeljenja saveznog Ministarstva građevina. Krajem 1945. postavljen je za direktora Urbanističkog zavoda NR Srbije, a posle odvajanja zasebnog Urbanističkog zavoda Beograda postaje njegov prvi direktor i glavni arhitekta grada. U jesen 1948. preuzima dužnost redovnog profesora za urbanizam na Arhitektonskom fakultetu Tehničke visoke škole u Beogradu.
Bio je dopisni član SANU od 1961. i JAZU od 1963, a 1962. je dobio Oktobarsku nagradu grada Beograda. Dobio je Sedmojulsku nagradu za životno delo 1964. Odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom 1965. godine, a te godine je postao i redovni član SANU. Bio je i počasni dopisni član RIBA (Kraljevski institut britanskih arhitekata).
1968. je posthumno dobio Oktobarsku nagradu za urbanističke koncepcije po kojima je građen Novi Beograd. Tokom 2022. u Galeriji SANU priređena je višemesečna izložba „Nikola Dobrović – Pod zastavama modernih pokreta”.[2]
Njegov stariji brat bio je slikar Petar Dobrović.