ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1974
Autor: Domaći
Oblast: Slikarstvo
Jezik: Srpski

Veoma dobro očuvano!

Autor - osoba Hegedušić, Krsto
Naslov Krsto Hegedušić / predgovor Miroslav Krleža ; o djelu Vladimir Maleković ; kronika Darko Schneider
Vrsta građe knjiga
Jezik hrvatski
Godina 1974
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1974 (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske)
Fizički opis 143 str., [2] presavijena lista : reprodukcije ; 31 cm
Drugi autori - osoba Krleža, Miroslav (autor dodatnog teksta)
Maleković, Vladimir (autor dodatnog teksta)
Šnajder, Darko (pisac propratne građe)
Napomene Predgovor: str. 5-8
Kronika: str. 89-137.
Predmetne odrednice Hegedušić, Krsto, 1901-1975 – Slikarstvo

Hegedušić, Krsto, hrvatski slikar (Petrinja, 26. XI 1901 – Zagreb, 7. IV 1975). Završio Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1926 (T. Krizman, V. Becić), potom se usavršavao u Parizu 1926–28. Godine 1929. bio je jedan od pokretača i osnivača Udruženja umjetnika Zemlja. U Hlebinama počeo 1930. podučavati seljake slikarstvu, pa se ondje tijekom vremena razvila tzv. hlebinska slikarska škola. U časopisima i zbornicima (Književnik, Savremena stvarnost, Pečat, Ars) objavljivao članke o likovnoj i kulturnoj problematici. Zbog svojih socijalističkih pogleda u više je navrata bio zatvaran. Od 1937. predavao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu; od 1950. vodio Majstorsku radionicu za poslijediplomski studij slikarstva. Jedan od utemeljitelja skupine Mart (1956). Bio je član JAZU (danas HAZU) od 1948. Godine 1953. pokrenuo je časopis Bulletin Instituta za likovne umjetnosti i potaknuo osnivanje Arhiva za likovne umjetnosti i Kabineta grafike HAZU. Dobio je Nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo (1970).
U traganju za samostalnim, istodobno nacionalnim i socijalnim likovnim govorom, nalazio je poticaje u flamanskom slikarstvu i angažiranome realizmu skupine nova stvarnost, preuzimao je iskustva ekspresionizma, kubizma, fovizma. U hrvatsko slikarstvo unosio je gotovo posvemašnju plošnost boja mjesnoga kolorita, nižući intenzivne kromatske površine jednu do druge. Na njegovim se jednostavnim kompozicijama iz toga razdoblja prepleću satirički, groteskni i nadrealni elementi (Bilo nas je pet u kleti, 1927; Rekvizicija, 1929; Poplava, 1932; Justitia, 1934; Bitka kod Stubice, 1939). Tih je godina izdao zbirku realističkih socijalno angažiranih crteža Podravski motivi, s predgovorom M. Krleže (1932). Od 1945. razrađivao je vlastiti koncept, pročišćavao i sažimao likovni izraz, proširivao krug motiva (sve su češći motivi grada), a u djela nerijetko unosio tjeskobu i prosvjed (Marija Gorska, 1950; Liquer Foxy, 1959; Soho, 1967). Godine 1969. izradio svečani zastor Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu (Anno Domini 1573); za isto je kazalište radio scenografije i kostime (Adelova pjesma, I. Parać; Matija Gubec, M. Begović). Godine 1971–74. izradio je predloške za ciklus fresaka u Spomen-domu na Tjentištu, BiH; lapidarnim realizmom prikazao je mnogobrojne potresne ratne prizore (Tifusari, Zbjeg, Apokalipsa). Ilustrirao je knjige (Balade Petrice Kerempuha M. Krleže).

MG19 (MBG)