| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Oblast: Arhitektura
Autor: Domaći
Godina izdanja: Gar
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
„Znakovi u kamenu: Srpska moderna arhitektura 1930–1980” je kapitalno teorijsko i istoriografsko delo čuvenog srpskog arhitekte i profesora Alekseja Brkića. Knjigu je objavio Savez arhitekata Srbije u Beogradu 1992. godine. Predstavlja jednu od najvažnijih i najcitiranijih monografija posvećenih razvoju i analizi modernističkog arhitektonskog pokreta na našim prostorima.O čemu se radi u knjizi?Knjiga se bavi dubinskom analizom pedesetogodišnjeg perioda (1930–1980) u kojem je arhitektura u Srbiji pretrpela radikalne estetske, tehnološke i društvene promene. Brkić arhitekturu ne posmatra samo kao inženjersku disciplinu, već kao jezik pamćenja, kulture i identiteta jedne epohe.Glavni fokus knjige obuhvata:Analizu stilova i strujanja: Istražuje se prelaz sa predratnog modernizma i funkcionalizma na posleratnu arhitekturu socijalističkog modernizma i brutalizma.Najznačajnije autore: Monografija detaljno analizira projekte ključnih arhitekata koji su oblikovali vizuelni identitet Beograda i drugih gradova u Srbiji (poput Nikole Dobrovića, Milana Zlokovića, Dragiše Brašovana i samog Brkića).Arhitekturu i društvo: Autor mapira čvrste veze između izgrađenog prostora i političkih, ekonomskih i ideoloških okolnosti u tadašnjoj Jugoslaviji.Tehničke inovacije: Objašnjava kako su uvođenje novih materijala (poput armiranog betona) i novi konstruktivni sistemi promenili svakodnevni život i estetske standarde
Aleksej Brkić (1922–1999) bio je jedan od korifeja posleratne srpske moderne arhitekture. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Beogradu 1948. godine. Njegov projektantski opus uključuje neka od najreprezentativnijih zdanja u Beogradu, poput zgrade Hempro na Terazijama i zgrade Socijalnog osiguranja (Zavod za javno zdravlje) u ulici Nemanjinoj, koja se smatraju remek-delima domaće moderne arhitekture. Bio je poznat po tome što je u svoj rad unosio duboku teorijsku i filozofsku podlogu, što se jasno vidi i u ovoj knjizi.